Sarajevo - Top 10 turističkih atrakcija


Iako glavni grad države u kojoj živim, Sarajevo nikada nisam posjećivao namjenski nego uglavnom u prolazu, ne zadržavajući se duže od jednog nepunog dana. Kada sam 2016. godine morao otići tamo da završim proceduru oko vađenja vize za Ameriku, imao sam priliku da po prvi put istražim grad detaljnije, te upoznam i one manje popularne i neturističke dijelove grada. Lutao sam nasumično, postepeno se srodivši sa Sarajevom i trajno ga zavoljevši. Od tada sam dao sebi  zadatak da svake godine posjetim Sarajevo barem jedanput, kako bih produbio tu ljubav i otkrio neke nove skrivene bisere ovog grada. Na blogu sam još poodavno pisao putopis iz Sarajeva, a budući da sam odnedavno započeo sa kategorijom Top 10 turističkih atrakcija mojih omiljenih gradova, odlučio sam da u ovom postu sumiram svoje utiske o Sarajevu i izaberem deset zaista najvrijednijih mjesta koje treba da obiđete ako se zateknete ovdje. Moram priznati da je zadatak bio izuzetno težak i da ću se vjerovatno ogriješiti o neki od lokaliteta, ali ovo bi bila moja lista.

1. Baščaršija


Dušu svake prijestonice čini stari dio grada, a kada je riječ o Sarajevu, ta duša je izuzetno bogata i živopisna. Baščaršiju čini mreža uskih uličica popločanih kamenom, u kojima se osjeti intenzivan orijentalni šmek. Njemu pridonose brojne zanatske radnje u kojima se izrađuju rukotvorine od bakra, tradicionalne prostirke, te trgovine koje prodaju tradicionalne bosanske i turske slatkiše. Vaše oči i um će biti zaokupljeni razgledanjem ručno rađenog posuđa, šarenih svjetiljki sa prigušenim svjetlima i raznobojnih rahatlokuma, a nosnice podrhtavati od mirisa svježe pečenih ćevapa i baklave. Nemojte nipošto propustiti da probate ćevape kod Želje ili u Mrkvi. Najznačajnije građevine na Baščaršiji su svakako drvena fontana Sebilj, te džamije kao što su Baščaršijska i Gazi Hursrev-begova. U dvorištu Gazi Husrev-begove džamije se nalazi i prelijep šadrvan, a nešto dalje i stara sahat kula iz koje uveče dopire tajanstveno svjetlo. Od ostalih znamenitosti treba spomenuti Mushaf Fadil-paše Šerifovića, Gazi Husrev-begov hanikah, Brusa bezistan i Morića han.


2. Gradska vijećnica


Gradska vijećnica predstavlja najimpoznatniju građevinu Sarajeva i remekdjelo pseudomaurske arhitekture. Građena je od 1892. do 1894. godine po uzoru na džamiju i medresu Hasana II u Kairu, a svečano otvaranje je održano 1896. godine. Atentat na austrougarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda izvršen je 1914. godine, upravo nakon njegove posjete gradskoj vijećnici. Od 1947. godine, gradska vijećnica počinje da gubi svoju administrativnu ulogu i postaje sjedište Akademije nauke i umjetnosti, kao i glavne biblioteke. Tokom posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini, u noći 25. na 26. avgust 1992. godine gradska vijećnica je direktno pogođena artiljerijskim granatama, što je dovelo do požara u kome je izgorjela cjelokupna unutrašnjost zgrade skupa sa 90% bibliotečkog fonda, koji je uključivao i rijetke rukopise od neprocjenjive vrijednosti. Tri zaposlenice koje su tokom rata sa svojim porodicama stanovale i radile u biblioteci, uspjele su da spase manji dio knjiga. Obnova vijećnice je započela 1996. godine, a zbog kompleksnosti radova i nedostatka finansijskih sredstava, trajala je sve do 2014. godine, kada je zgrada ponovo otvorena za posjete. Ulaz se naplaćuje 5 KM za odrasle osobe (odnosno 3 KM za učenike, studente i penzionere) i svakako je treba obići.


3. Latinska ćuprija


Kao i skoro svaka druga prijestonica, tako i Sarajevo ima svoju rijeku (Miljacka), a gdje je rijeka tu su i mostovi. Ono što su Karlov most u Pragu i Lančani most u Budimpešti, to je u Sarajevu Latinska ćuprija. Iako možda ne toliko impresivne arhitekture kao pomenuti mostovi, Latinska ćuprija ima daleko atraktivniju istorijsku pozadinu. Ovo je jedan od najstarijih mostova u Sarajevu, a znamenit je po činjenici da je upravo u njegovoj neposrednoj blizini Gavrilo Princip izvršio atentat na austrougarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, što je bio povod za Prvi svjetski rat. Most je od 1918. do 1992. nosio naziv Principov most, nakon čega mu je vraćen stari naziv. Most je jednostavne, ali dopadljive arhitekture, izgrađen od sedre i krečnjaka. Pored ovog mosta, Miljacku premošćuje još nekoliko mostova, od kojih treba spomenuti Šeher-Ćehajinu ćupriju pored Vijećnice i modernistički most Festina Lente, smješten pokraj Akademije likovne umjetnosti.


4. Religijski objekti


Upravo zbog nesvakidašnjeg preplitanja različitih kultura i religija, Sarajevo nazivaju evropskim Jeruzalemom i mjestom gdje se susreću istok i zapad. Ovo je vjerovatno jedino mjesto u Evropi gdje ćete na pješačkoj udaljenosti od nekoliko stotina metara vidjeti džamiju, katoličku i pravoslavnu crkvu, te sinagogu. Uprkos ratnom periodu tokom kojeg je ovaj grad prošao kroz pakao, Sarajevo je uspjelo sačuvati svoju multikulturalnost i njene najznačajnije simbole. Najimpresivnije džamije Sarajeva su svakako Gazi Husrev-begova džamija, Careva džamija, Alipašina džamija, Baščaršijska džamija i Ferhadija. Većina džamija datira iz 15. i 16. vijeka. Kada je riječ o katoličkim bogomoljama, najznačajnije su Katedrala Srca Isusova, Franjevačka crkva Sv. Ante Padovanskog i Crkva Sv. Josipa. Pravoslavne bogomolje koje treba da posjetite su Saborna Crkva rođenja Presvete Bogorodice i Crkva Svetih Arhanđela Mihaila i Gavrila iz 14. vijeka, poznata i kao Stara pravoslavna crkva. Najznačajniji jevrejski hram u Sarajevu je Aškenaška sinagoga, koja spada u red najvećih evropskih sinagoga. Uglavnom je zaključana za posjete, a ukoliko želite naučiti više o istoriji i kulturi Jevreja u Sarajevu i Bosni i Hercegovini, posjetite Muzej Jevreja smješten u staroj sinagogi iz 16. vijeka, lociranoj na obodu Baščaršije. Svi religijski objekti su dostupni za posjetu, a ulaz je besplatan, s tim što je neophodno poštovati vrijeme molitve i kodeks oblačenja.



5. Muzej ratnog djetinjstva


Muzej je osnovan u januaru 2017. godine i predstavlja kolekciju ličnih predmeta, audio i video svjedočenja, fotografija, pisama, crteža i drugih dokumenata koji dočaravaju iskustvo odrastanja u ratu. Nastao je nakon što je inicijator njegovog osnivanja, Jasminko Halilović, na internetu javno postavio pitanje „Šta je za tebe djetinjstvo u ratu?“. Cilj je bio od velikog broja kratkih odgovora napraviti knjigu koja će predstaviti različite aspekte ovog iskustva. Već prvi dan se javilo preko 100 ljudi sa odgovorima, a u naredna 3 mjeseca broj pristiglih odgovora porastao je na više od 1.000. Proces stvaranja muzeja je započet 2015. godine, a njegov značaj je upravo u nastojanju da se dokumentuje iskustvo onih koji nemaju nikakav uticaj na rat, ali trpe višestruke posljedice. Od osoblja sam saznao da zbirka već sada sadrži oko 3.000 prikupljenih predmeta, od kojih je trenutno izloženo 50-ak uz kratke priče koje objašnjavaju istoriju predmeta. Da bi sve priče dobile priliku da budu podijeljene sa javnošću, na svaka 2 ili 3 mjeseca se vrši rotacija eksponata u muzeju. Ono što mi se posebno dopalo jeste činjenica da je muzej u potpunosti depolitizovan i da su učešće u njegovom stvaranju uzela djeca, sada već odrasli ljudi, iz cijele Bosne i Hercegovine, bez obrzira na nacionalnu pripadnost. Ako ćete posjetiti barem jedan muzej u Sarajevu, tople preporuke su da to bude baš ovaj, jer će vas u svega nekoliko minuta i rasplakati i nasmijati.


6. Ulica Ferhadija


Ferhadija predstavlja glavnu pješačku ulicu u Sarajevu, koja se prostire od spomenika Vječna vatra pa sve do Baščaršije. Upravo je ona mjesto gdje je sudar istoka i zapada najvidljiviji, jer za razliku od izrazito jakog orijentalnog uticaja koji karakteriše Baščaršiju, Ferhadiju ponajviše odlikuje arhitektura iz perioda Austro-Ugarske. Pored brojnih kafića i trgovina, ova ulica obiluje brojnim znamenitostima kao što su Vječna vatra (spomenik žrtvama Drugog svjetskog rata iz 1946.), džamija Ferhadija, Katedrala Srca Isusova, gradska tržnica Markale, Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida, Galerija 11/07/95 i sl. Obratite pažnju na tzv. sarajevske ruže, koji predstavljaju kratere od granata obojene crvenom farbom. Ime su dobile zbog toga što podsjećaju na ruže potrganih latica, a služe kao svojevrsno spomen obilježje na ubijene građane Sarajeva. Jedna takva se nalazi upravo ispred Katedrale Srca Isusova.



7. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine


Zemaljski muzej predstavlja najveći, najstariji i najznačajniji muzej Bosne i Hercegovine, osnovan 1888. godine. Nalazi se na Trgu Bosne i Hercegovine, u velelijepnoj zgradi, podignutoj 1909. godine specijalno za ovu namjenu. Bogata zbirka muzeja je razvrstana u nekoliko grupacija, pa je tako moguće obići arheološko, prirodnjačko i etnografsko odjeljenje. Arheološko odjeljenje sadrži vrijedne eksponate sa teritorije ne samo Bosne i Hercegovine, nego i Evrope, a neki od njih datiraju još od praistorije. Prirodnjačko odjeljenje ima nekoliko zbirki, koje uključuju izuzetno bogatu kolekciju minerala, preparirane životinje sa područja cijele države, ali i neke egzotične životinje kao što su lav, kamila i sl., kolekciju insekata i biljaka, vodeni svijet i druge. Etnografsko odjeljenje prikazuje enterijer bosanskih kuća iz osmanskog perioda, kao i tradicionalne nošnje. Centralnu tačku muzeja predstavlja mali botanički vrt sa brojnim egzotičnim biljakama i stablima, kao što su sekvoja, ginko i japanska trešnja. U ovom odjeljku se nalaze i bogato ukrašeni primjerci stećaka (srednjovijekovni nadgrobni spomenici). Najvrijedniji eksponat muzeja je Sarajevska Hagada, jevrejski rukopisno-oslikani kodeks nastao u 14. vijeku na području sjeverne Španije. Na bosanski teritorij su je donijeli protjerani sefardski Jevreji. Rukopis je zaključan i moguće ga je vidjeti samo u prethodnu najavu. Zemaljski muzej je kroz svoju istoriju bio suočen sa brojnim poteškoćama, a zbog nedostatka finansijskih sredstava je bio čak i zatvoren od 2012. do 2015. godine, nakon čega je ponovo otvoren za posjete. Moja topla preporuka je da svojom posjetom podržite njegov rad i uživate u bogatoj kolekciji ove institucije.


8. Bijela i žuta tabija


Bijela i žuta tabija predstavljaju utvrde na brdima iznad Sarajeva, sa kojih se pruža odličan pogled na cijeli grad. Bijela tabija datira s kraja 14. i početka 15. vijeka, a kasnije je nadograđivana tokom osmanskog i austrougarskog perioda. Pripada graditeljskoj cjelini Stari grad Vratnik i nalazi se na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Žuta tabija je jedna od utvrda koje su činile odbrambeni bedem oko starog grada Vratnika, a ime je dobila po boji kamena od kojeg je izrađena. Nakon provale Eugena Savojskog 1697. godine, pokazalo se da mala tvrđava koja se nalazila na mjestu Bijele tabije nije dovoljna za odbranu grada, te se krenulo sa izgradnjom bedema oko Vratnika. Izgrađeno je pet bastiona, a Žuta tabija je jedan od njih. Danas se unutar Žute tabije nalazi kafić sa ljetnom baštom, odakle možete uživati u pogledu na Sarajevo. Tokom Ramazana sa Žute tabije puca top, čime se označava vrijeme zalaska sunca i prekid cjelodnevnog posta.


9. Galerija 11/07/95


Riječ je memorijalnoj galeriji (muzeju) osnovanoj 2012. godine, s ciljem da se sačuva sjećanje na genocid u Srebrenici, gradu u istočnoj Bosni, gdje su u julu 1995. godine pogubljene 8.372 osobe. Kroz širok opseg multimedijalnih sadržaja (fotografije, mape, zvučni i video materijali) galerija kroz stalnu postavku nudi dokumentarnu kao i umjetničku interpretaciju događaja koji su se odigrali u Srebrenici u julu 1995. godine. Preplitanjem muzejske i galerijske forme, kao i vremenskih odrednica prošlosti i budućnosti, te kroz forme umjetničkog i dokumentarnog postupka, pokušava se suprotstaviti homogenim i rigidno ideološkim interpretacijama. Pored stalne postavke, galerija s vremena na vrijeme ima i gostujuće izložbe koje prikazuju aktuelne događaje u svijetu. Svrha galerije jeste da bude snažan, čujan i odlučan glas protiv svih oblika nasilja u svijetu, jer Srebrenica predstavlja univerzalni simbol patnje nedužnih civila i ravnodušnosti ostalih. Imajte na umu da iskustvo posjete galeriji može da bude dosta emotivno i potresno, te da ostatak dana nećete biti u sjajnom raspoloženju.


10. Vrelo Bosne


U naselju Ilidža, nedaleko od Sarajeva, na površini od 603 hektara nalazi se spomenik prirode Vrelo Bosne. Izvorište rijeke Bosne na ovom mjestu formira nekoliko manjih jezera u kojima plivaju ribe i plove labudovi i patke, okruženi bogatom šumom i drugim rastinjem. Vrelo Bosne je omiljeno izletište Sarajlija, ali i brojnih turista iz raznih dijelova države i svijeta. Naročito je popularno u proljetnim i ljetnim mjesecima, jer zbog nešto niže temperature predstavlja utočište tokom sparnog vremena. Ovo područje je stanište različitih biljnih i životinjskih vrsta, od kojih su neke endemi. Izletište je pogodno za porodice sa djecom, a ljubitelji gastronomije mogu kušati svježe ulovljenu pastrmku. Nedaleko od izvorišta se nalazi i Velika aleja, 3.5 kilometra dugo šetalište oivičeno sa oko 3000 stabala platana i kestena. Na oko 2 kilometra nizvodno nalazi se Rimski most, koji u svojoj današnjoj formi datira iz osmanskog perioda. Naziv Rimski duguje činjenici da je u njega ugrađena rimska spolija, kamena ploča na kojoj je urezan reljef nagog ljudskog tijela.



Pored navedenih znamenitosti, postoje i brojne druge, a kao "Honorable mentions" navešću još Svrzinu kuću, Inat kuću, Tunel spasa, napuštenu olimpijsku bob stazu, Avazov toranj, kafić Zlatna ribica i sl. Koja su po vašem mišljenju najznačajnije turističke atrakcije Sarajeva? 

Nema komentara:

Pokreće Blogger.