Vodič kroz Sarajevo, Bosna i Hercegovina - šta posjetiti?

Što duže putujem, sigurniji sam u tvrdnju da je potrebno prenoćiti u nekom gradu da bi ga se istinski i doživjelo. Probuditi se, pogledati kroz prozor, pojesti prvi obrok, izaći u šetnju, hodati sve do zalaska sunca, ispratiti posljednji snop svjetlosti i osmatrati u šta ga noć transformiše. To je valjda i razlog zašto mi je trebalo toliko godina da upoznam i zavolim Sarajevo. Prvih nekoliko susreta sa Sarajevom desilo se usputno, u prolazu. Bio sam dovoljno star da bih se sjećao, ali i dovoljno mlad da bi me to pretjerano zanimalo. Čak i kada sam odrastao i spoznao koliko me putovanja usrećuju, Sarajevo, iako glavni grad države u kojoj živim, nije mi bilo u fokusu interesovanja.

Arhitektura Sarajeva

Izvorni tekst koji je stojao na ovom mjestu je zamijenjen ovim koji sada čitate, jer sam se sa Sarajevom istinski srodio tek godinu dana kasnije, kada sam se tamo zaputio kako bih završio proceduru oko dobijanja američke vize. Krenuo sam potpuno sam, a na odredištu me niko nije čekao, što je za mene bilo u neku ruku novo iskustvo, jer iako nisam hiperdruštvena osoba, volim da putujem barem u paru. Iako je baš taj odlazak 2016. godine definisao moj odnos prema Sarajevu, to nije bilo ni prvi, a ni posljednji put da sam tamo noćio. Grad nudi širok izbor smještaja, od jeftinih hostela, pa do luksuznih hotela.

Baščaršija

Fokalna tačka svake moje posjete Sarajevu je bila Baščaršija. Bez obzira s koje strane stizao i kojom putanjom se kretao, ona je uvijek bila moje ciljno odredište, što je negdje i logično, budući da je baš na tom mjestu Isa-beg Ishaković u 15. vijeku osnovao grad. Budući da su u to vrijeme na ovim prostorima vladale Osmanlije, sasvim je razumljivo što staro gradsko jezgro ima jak orijentalni šmek, sa brojnim zanatskim radnjama, džamijama i ulicama popločanim kaldrmom. Vrijeme nije ugasilo zvukove i boje ovog mjesta, pa ćete ako prođete ovuda i dan danas začuti kuckanje čekića o bakar, dok gledate kako nastaju mala remekdjela bosanske umjetnosti.

Baščaršijska džamija i Sebilj

Centralnu poziciju Baščaršije zauzima Sebilj, drvena fontana sa pitkom vodom, koji je na ovom mjestu prvobitno sagrađen 1753. godine. Ovo je posljednji od nekadašnjih 300 sarajevskih sebilja, kroz istoriju je više puta rušen i ponovo podizan, a svoj sadašnji izgled je dobio uoči održavanja Zimskih olimpijskih igara 1984. godine i  danas predstavlja jedan od najupečatljivijih simbola grada. Replike sarajevskog sebilja postoje i u drugim gradovima svijeta kao što su Beograd, Novi Pazar i St. Louis.

Gazi Husrev-begov hanikah

Baščaršiju krase i neke od najljepših i najznačajnijih sarajevskih džamija. Najbliža Sebilju je Džamija Havadže Duraka, poznata i kao Baščaršijska džamija. Datira iz 1528. godine i jedna je od najstarijih u gradu, te se nalazi na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Druga džamija koju treba spomenuti jeste Gazi Husrev-begova ili jednostavnije Begova džamija. Izgrađena je 1530. godine i važi za jedan od najznačajnijih spomenika islamske sakralne arhitekture na Balkanu. 

Tašlihan sa sahat kulom i Begovom džamijom u pozadini

U prostranom dvorištu džamije nalazi se prelijepi šadrvan (fontana), a nedaleko od njene munare uzdiže se i jedna od najvećih bosanskih sahat-kula, čije su kazaljke i brojevi pozlaćeni. Kada tokom Ramazana sat na kuli otkuca 24 sata, vrijeme je iftaru. Nakon prvog otkucaja pale se kandilji na Begovoj džamiji, a zatim se sa Bijele tabije tradicionalno oglašava top, kojim se označava kraj posta.

Pogled na Sarajevo sa Bijele tabije

Čak i ako nikada niste bili u Sarajevu, vjerovatno ste negdje u prolazu čuli da je to mjesto gdje se susreću istok i zapad. Da to nije samo floskula, možete se uvjeriti ako se zaputite od Baščaršije ka glavnoj pješaškoj ulici zvanoj Ferhadija. Znamenitosti iz osmanskog perioda kao što su Morića han, Brusa bezistan, Gazi Husrev-begov bezistan i medresa će ostati za vama, a kada prođete tačku koja označava mjesto susreta kultura, grad će dobiti potpuno novi izgled, za koji je zaslužna austrougarska okupacija, pod čijom se vladavinom Sarajevo ponajviše osavremenilo. Osim što su duž cijele obale rijeke Miljacke nikle brojne palate kojih se ne bi postidio ni Beč, Sarajevo je postalo i prvi evropski grad koji je dobio tramvaj.

Katedrala Srca Isusova

Ferhadija se prostire od Baščaršije pa sve do Vječne vatre, spomenika posvećenog vojnim i civilnim žrtvama Drugog svjetskog rata. Šetnja ovim dijelom Sarajeva će vam posvjedočiti o njegovoj multikulturalnosti, jer ćete u svega stotinjak metara vidjeti džamiju Ferhadiju, katoličku katedralu Srca Isusova, Sabornu Crkvu Rođenja Presvete Bogorodice i staru sinagogu, u kojoj se danas nalazi muzej Jevreja. Činjenica da na tako malom prostoru možete vidjeti religijske objekte svih najvećih monoteističkih religija dala je Sarajevu epitet evropskog Jeruzalema. Kada smo kod vjerskih objekata u ovom dijelu grada, nemojte propustiti Staru pravoslavnu crkvu sa petom zbirkom ikona po vrijednosti u svijetu, kao ni Crkvu Sv. Ćirila i Metoda u kojoj se čuva djelić krsta na kome je Isus razapet.

Saborna Crkva rođenja Presvete Bogorodice

Paralelno sa Baščaršijom i Ferhadijom, istorija je uz obalu Miljacke ostavila brojne dokaze života i događanja u Sarajevu. Na samom obodu Baščaršije nalazi se najimpresvnija sarajevska građevina, a riječ je o gradskoj vijećnici, sagrađenoj krajem 19. vijeka po uzoru na džamiju i medresu Hasana II u Kairu. Za potrebe njene izgradnje bilo je neophodno srušiti dva restorana i jednu kuću koji su se nalazili na tom mjestu, međutim vlasnik kuće je zahtijevao da mu se kuća ciglu po ciglu prenese na drugu obalu rijeke. S obzirom da je bio istrajan u svom zahtijevu, vlasti su mu morale udovoljiti, a kuća koja i danas postoji nosi naziv Inat kuća. U njoj se danas nalazi tradicionalni bosanski restoran, a da biste stigli do tamo potrebno je samo da pređete Šeher-Ćehajinu ćupriju.

Crkva Sv. Ćirila i Metoda

Osim što je spoj različitih kultura i naroda, Sarajevo je uvijek bilo i mjesto njihovog sukobljavanja. O tome svjedoči i činjenica da je svega nekoliko stotina metara od vijećnice, tik uz Latinsku ćupriju, Gavrilo Princip, vođen idejom izdvajanja južnih Slavena iz Austrougarske, izvršio atentat na austrijskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda. Taj događaj se smatrao i zvaničnim povodom za početak Prvog svjetskog rata. Kao ni prvi, tako ni Drugi svjetski rat nije mimoišao Bosnu, pa samim time i Sarajevo. Nekada brojna jevrejska populacija se drastično smanjila, a o njihovom nekadašnjem prisustvu svjedoči Askenaška sinagoga na desnoj strani Miljacke, koja važi za jednu od najvećih u Evropi. U Sarajevu postoji i staro Jevrejsko groblje, koje je uvršteno na listu nacionalnih spomenika.

Gradska vijećnica u Sarajevu

Desna obala Miljacke krije i druge vrijedne znamenitosti kao što su Franjevački samostan Sv. Ante, Sarajevska pivara u kojoj možete degustirati pivo ili posjetiti muzej, Careva džamija sa predivnim dvorištem, Isa-begov hamam i druge. Ovaj tekst vjerovatno ne bi imao kraja kada bi svakoj od njih posvetio barem po rečenicu, pa ćemo se vratiti nazad ka Latinskoj ćupriji, pored koje se nalazi i muzej Sarajeva, u kome se možete detaljnije informisati o događajima vezanim za Prvi svjetski rat. U neposrednoj blizini nalazi se i Despića kuća, koja danas ima muzejski karakter, a prikazuje život imućne pravoslavne porodice iz Sarajeva.

Franjevački samostan Sv. Ante

Obale Miljacke krase i druge važne građevine kao što su Narodno pozorište, Pravni fakultet i nekadašnja evangelistička crkva, koja je kasnije preuređena u likovnu akademiju. U neposrednoj blizini se nalazi još jedna značajna gradska džamija, a u pitanju je Alipašina džamija. To je ujedno i mjesto gdje započinje Marijin Dvor, jedno od najpoznatijih sarajevskih naselja, koje nosi naziv po istoimenoj palati. Palata je, pak, dobila ime po supruzi austrijskog industrijalca koji je bio vlasnik nekretnina na tom mjestu. S obzirom da je to jedna od prvih, ali i najvećih palata u Sarajevu, pretpostavlja se da je izgrađena kao ogledni primjerak, jer stvarne potrebe za njenom izgradnjom u tim dimenzijama za to vrijeme nije bilo.

Likovna akademija u Sarajevu

Nešto dalje će vam pažnju privući katolička crkva Svetog Josipa, sagrađena od hercegovačkog kamena, sa jakim primorskim identitetom. Ukoliko niste od onih koje arhitektura mnogo zanima, svoju sreću ćete pronaći u nekom u tržnih centara na ovoj raskrsnici. Najimpresivniji među njima je svakako Sarajevo City Centar, u kome možete naći dosta aktuelnih brendova kao što su Zara, Bershka, Tommy Hilfiger, Nike, Adidas i drugi. Na pretposljednjem ili posljednjem spratu tržnog centra imate čitav niz restorana brze i gotove hrane, gdje se možete vrhunski najesti. Preporučujem ćevabdžinicu Mrkva, koju imate i na Baščaršiji, ali mi je ova favorit zbog manje gužve.

Careva džamija u Sarajevu

Kada smo kod hrane, pored ćevapa možete probati i pite (gosti iz susjednih zemalja molim vas nemojte tražiti burek sa sirom nego sirnicu, Bosanci su alergični na taj izraz), te brojna slana i slatka tradicionalna jela. Na Baščaršiji ćete naći baklave najraznovrsnijih punjenja, rahat lokume svih boja i ukusa, bademe u čokoladi i sl. Ako tražite mjesto za piće, na raspolaganju su vam brojni kafići, a vjerovatno najneobičnije iskustvo će vam biti kafić Zlatna ribica, čiji će vas enterijer natjerati da se osjećate kao Alisa u zemlji čuda ili eventualno Harry Potter pri prvom susretu sa magičnim svijetom.

Dvorište Careve džamije i Isabegov hamam u pozadini

Ako poželite da se kulturno uzdižete dok ste u Sarajevu, toplo preporučujem zemaljski muzej, smješten u grandioznom kompleksu iz austrougarskog perioda. Svaki od paviljona ima tematsku zbirku, pa tako možete da razgledate arheološki, prirodnjački i etnografski paviljon, kao i da se prošetate malom botaničkom baštom i divite se stablu sekvoje ili stećcima. Zemaljski muzej čuva i Sarajevsku Hagadu, jevrejski rukopisno-oslikani kodeks iz 14. vijeka, koji su sa sobom donijeli sefardski Jevreji prilikom progona iz Španije. Ako želite vidjeti rukopis, potrebno je da unaprijed najavite posjetu.

Fakultet islamskih nauka u Sarajevu

Naposlijetku, moram da se dotaknem i novije istorije grada. Rat koji je 90-ih godina prošlog vijeka zahvatio Bosnu i Hercegovinu ostavio je duboke ožiljke na svakom segmentu njenog funkcionisanja. Kao glavni grad i ujedno strateška tačka države, Sarajevo je u tom košmaru izvuklo deblji kraj, a četvorogodišnja opsada tokom koje je na grad svakodnevno padalo na stotine granata, dovela je stanovništvo do ruba egzistencije. Iako se grad u značajnoj mjeri regenerisao, danas postoji veliki broj podsjetnika na taj period. Ako šetate Sarajevom, uočićete na pločnicima tzv. sarajevske ruže, kratere od granata ispunjene crvenom farbom u znak sjećanja na ubijene civile.

Arheološko odjeljenje Zemaljskog muzeja

Tu je takođe i Tunel spasa, kroz koji su tokom rata stizali hrana, lijekovi i oružje. Danas je kuća iz koje je kretao tunel pretvorena u muzej, a za posjetioce je otvoreno i prvih dvadesetak metara tunela. Osim ovog, postoje i drugi muzeji koji prikazuju događaje iz proteklog rata kao što su Galerija 11/07/95 (fokus na događaje u Srebrenici) i Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida. Prije nekoliko godina, osnovan je i novi, vjerovatno jedinstven u svijetu muzej koji nosi naziv Muzej ratnog djetinjstva i prikazuje rat iz dječije perspektive. Ovo je muzej koji definitivno MORATE posjetiti bez obzira ko ste i odakle dolazite. Potpuno apolitični, muzejski eksponati će vas u svega nekoliko minuta i rasplakati i nasmijati, jer će vam omogućiti da vidite rat očima onih koji na njega nisu imali apsolutno nikakav uticaj.

Pogled na Zemaljski muzej i Hotel Holiday sa Avaz Twist tornja

Priču o Sarajevu ću završiti iz ptičije perspektive, pa ću vam predložiti nekoliko mjesta odakle možete imati cijeli grad na dlanu. Najmanje atraktivna varijanta je Avaz Twist toranj, sa kojeg ćete vidjeti dosta toga, ali lokacija i visina tornja vam neće dati pretjerano spektakularan pogled. Bolja opcija su žuta i bijela tabija, ostaci tvrđava iznad grada, odakle možete vidjeti stari dio grada. 

Vrelo Bosne van sezone

Možda ponajbolja opcija je Trebevićka žičara, koja odnedavno ponovo funkcioniše i pruža jedinstveno iskustvo doživljaja Sarajeva. Ako niste državljani BiH može vas eventualno odbiti visoka cijena vožnje. Moje preporuke su da Sarajevo posjetite u periodu od kasnog proljeća do rane jeseni, jer je grad tada najljepši, a ukoliko ostajete veći broj dana obiđite i veoma atraktivne lokalitete u okolini kao što su Vrelo Bosne, rimski most, olimpijske planine i vodopad Skakavac.

Broj komentara: 8:

  1. Divna selekcija mjesta za obići u glavnom gradu. Tek ovako poredano vidim koliko prelijepih starih zgrada ima u Sarajevu.

    Mersad
    Mersad Donko Photography

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Ima tu još dosta interesantnih fasada i kipova na zgradama. Ali mi vrijeme nije dozvoljavalo da se posvetim detaljima. :)

      Izbriši
  2. Beautiful building to be seen there. Thanks for all the information. Have a good week ahead.

    OdgovoriIzbriši
  3. Putniče, hvala ti na ovom tekstu, mnogo mi je pomogao. Nisam ni slutila da će mi se Sarajevo ovoliko dopasti i sada mogu s punim pravom da tvrdim kako se nikada nigde nisam tako provela, ni u jednom gradu. Posebna energija, posebni ljudi, fenomenalan grad! Jedva čekam ponovo da odem. Veliki pozdrav!

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Izuzetno mi je drago, kako zbog toga što ti je ovaj tekst bio od pomoći, tako i zbog toga što si se u mojoj državi provela odlično. Čast mi je. Jedva čekam utiske na tvom blogu. :)

      Izbriši
  4. Odgovori
    1. Nisam, nešto me nije pretjerano privlačilo da se penjem gore jer je daleko od centra tako da ni fotografije ne bi bile pretjerano interesantne.

      Izbriši

Pokreće Blogger.