petak, 19. svibnja 2017.

Vodič kroz Padovu, Italija - šta posjetiti?

Volim da putujem. Volim da vidim nova mjesta, probam nova jela, osjetim duh različitih kultura i gradova, a vremena da sve to postignem je premalo. Nebrojeno puta sam uhvatio sebe kako proučavam kartu Evrope i pokušavam da strpam što više lokacija u jedno putovanje. Uvijek se pitam da li ću ponovo nekada proći istim putem i da li ću propustiti nešto što je trebalo da vidim. Koncept proputovanja se nametnuo kao idealno rješenje za moje dileme i bojazni, pa se posljednjih godina trudim da uklopim nekoliko gradova u jedno putovanje. Nisam zagovornik da se to radi pod svaku cijenu, ali za ljubitelje aktivnog odmora, ovo može samo da poboljša cjelokupan utisak.

Prato della Valle

Vodeći se ovakvim načinom razmišljanja, odlučio sam obilazak Venecije ukombinovati sa posjetom Padovi, gradiću udaljenom oko pola sata vožnje automobilom. Sa nešto više od 200 hiljada stanovnika, Padova je treći po veličini grad italijanske pokrajine Veneto, odmah iza Venecije i Verone. Leži na rijeci Bacchiglione i sjedište je jednog od najstarijih svjetskih univerziteta. Moram priznati da relativno doskora nisam ni znao za postojanje ovog grada, ali me je želja za detaljnijim upoznavanjem Italije odvela na njegovu adresu. Glavni motiv za posjetu je bila sjajna arhitektura, naročito grandiozne crkve, kao i najstariji akademski botanički vrt u svijetu, koji se i dalje nalazi na izvornoj lokaciji.

Botanički vrt Padova

Venecija i Padova su povezane autoputem, ali smo zahvaljujući jednom promašenom skretanju imali priliku da se veći dio puta vozimo kroz pitoma italijanska sela, za koja moram da priznam da izgledaju mnogo ljepše nego većina naših gradova. U Padovi smo rezervisali sjajan apartman Brandolese B&B, nešto dalje od centra grada, ali i dalje na pješačkoj udaljenosti. Budući da smo stigli nešto prije zvaničnog check in-a, soba je još uvijek bila u fazi čišenja, ali nismo željeli gubiti vrijeme pa smo se odmah zaputili u obilazak. Na putu do centra smo prošli kroz nekoliko naselja, koja su kombinacija kuća i nižih zgrada, vrlo skladne arhitekture, kakve je kod nas u posljednje vrijeme sve manje.

Botanički vrt Padova

Najzad smo se iskobeljali iz brojnih sporednih ulica i stupili na Prato della Valle, trg eliptičnog oblika, koji sa površinom od 90 hiljada kvadratnih metara spada u red najvećih ne samo u Italiji, nego i u cijeloj Evropi. Već na prvi pogled se nazirala njegova ljepota, ali sam odlučio razgledanje ostaviti za kasnije, te prvo obići botanički vrt koji se nalazi u nesporednoj blizini. Obično volim skinuti sa dnevnog reda prvo mjesta sa ograničenim radnim vremenom, pa se onda na miru posvetiti ostalim atrakcijama.

Stari dio botaničkog vrta

Botanički vrt, poznat i kao Orto botanico di Padova, osnovan je 1545. godine i kao što sam već naglasio, predstavlja najstariji akademski koji se od nastanka nalazi na istom mjestu, što je sasvim dovoljan razlog da ga posjetim. Moram priznati da nisam imao visoka očekivanja i da mi se cijena od 10 eura isprva činila pretjeranom, međutim ubrzo sam promijenio mišljenje. Vrt je izvorno bio posvećen uzgoju medicinskih biljaka za proizvodnju prirodnih lijekova, kao i prilika da studenti nauče razliku između pravih i lažnih ljekovitih biljaka.

Rijetke vrste biljaka u vrtu

Centralni dio vrta je kružnog oblika i podijeljen je na male parcele unutar kojih se nalaze različite vrste rastinja, počevši od gomoljastih biljaka poput irisa, pa sve do lotosa, ruža i rododendrona. Vanjski prsten ove cjeline čini staza duž koje su takođe izložene različite biljke, uglavnom one koje teško uspijevaju na otvorenom pa su izložene u saksijama. Ovdje sam po prvi put bio u prilici da vidim neke vrste orhideja. U sklopu ovog dijela vrta se nalazi i brojno drveće, među kojim je trenutno najstarija palma iz 1585. godine. Ovo drvo impresivnih dimenzija je poznato i kao Geteova palma, pošto ga je pisac spomenuo u jednom od svojih eseja. Oko palme je izgrađen staklenik, a grane su joj povezane sajlama kako bi se sačuvala od uništenja.

Ulaz u staklenik botaničkog vrta

Još neko vrijeme sam se vrtio unaokolo, posmatrajući bugenvilije, te patku sa pačićima koja se brčkala u jednom od bazenčića sa lotosima, a zatim sam prešao u novi dio vrta, gdje se nalaze ogromni, moderno dizajnirani staklenici. Ispred staklenika su postavljeni modeli ugroženih životinja poput slonova, gorila i nosoroga sa brojačima koji pokazuju koliko je jedinki preostalo na planeti, što će vas svakako natjerati da se zaustavite i promislite o tome. Unutrašnjost kompleksa započinje prostorijom u kojoj su smještene preparirane životinje, te zanimljive postavke sa kratkim filmovima koji imaju za cilj da probude svijest posjetilaca. Iako nisam imao vremena za bacanje pogledao sam ih par jer ne traju duže od dva minuta i moram priznati da su fantastično odrađeni.

Unutrašnjost jednog od staklenika

Staklenici se nalaze na dva nivoa, a podijeljeni su na sekcije po kontinentima i klimatskim pojasevima, pa se tako u jednom dijelu staklenika može vidjeti afrička vegetacija, dok se u narednim odjeljcima nalaze američka, tropska i druge vrste flore. Šetnja kroz staklenik je bila jako interesantna, prije svega zbog kontrasta u vegetaciji i temperaturnim razlikama. Po završetku obilaska botaničkog vrta, zaputili smo se do vjerovatno najznamenitije građevine u Padovi, a u pitanju je bazilika Svetog Antuna (ital. Basilica di Sant'Antonio da Padova).

Bazilika Svetog Antuna Padovskog

Bazilika je izgrađena u 13. vijeku u čast Svetog Antuna Padovskog, a određene modifikacije su načinjene u 14. i 15. vijeku. Sa svojih osam kupola i impozantnom strukturom u kojoj se prepliću elementi gotičkog i romaničkog stila, predstavlja najposjećenije mjesto u Padovi, što sa vjerskog, što sa turističkog aspekta, ali ipak ne nosi titulu gradske katedrale. Ta čast je pripala Crkvi Uznesenja Djevice Marije, do koje smo svratili nešto kasnije. Sa desne strane bazilike nalazi se i manja bogomolja posvećena Sv. Đorđu (ital. Oratorio di San Giorgio), koja krije zidove bogato oslikane freskama. Na brojnim štandovima oko bazilike ćete naći suvenire iz Padove, čija je cijena znatno viša u odnosu na Veneciju. Nešto jeftinije ćete, eventualno, proći u uličicama oko katedrale.

Padovska katedrala

Naredna stanica mi je bila upravo padovska katedrala, a do nje su me dovele bezbrojne sporedne uličice tipičnog italijanskog šarma. S obzirom da je područje oko Bazilike Sv. Antuna pokriveno internetom, ukucali smo odredište u navigaciju i uz laganu šetnju stigli do nje. Današnja katedrala predstavlja manju baziliku i ujedno treću po redu crkvu na istom mjestu, koja ni po unutrašnjim, a ni po vanjskim karakteristikama ne može da se mjeri sa Bazilikom Sv. Antuna.

Toranj sa astronomskim satom

Put nas je odveo prema Piazza dei Signori, trgu prepunom života, koji krase srednjovjekovni toranj sa astronomskim satom, stub sa krilatim lavom i Crkva Sv. Klementa, te nekoliko kafića i restorana u kojima možete opušteno uživati uz Aperol Spritz. Svratili smo u obližnju slastičarnu kako bismo kupili čuveni italijanski sladoled, a zatim sjeli na prostrano stepenište zgrade nekadašnjeg gradskog vijeća (ital. Loggia del Consiglio). Kasnije smo se prešaltali na Piazza della Frutta ili tzv. Trg voća, koji se nalazi odmah do prethodnog.

Palazo della Ragione

Najveći dio trga zauzima grandiozna srednjovijekovna vijećnica Palazzo della Ragione. Nosi reputaciju najveće građevine u Evropi čiji krov ne pridržavaju stubovi. Velika dvorana na spratu je duga preko 80 metara i oslikana je algorijskim freskama, te danas ima muzejski karakter. Pošto nisam imao pretjerano vremena na raspolaganju, odlučio sam vrijeme provesti napolju. S druge strane ove građevine nalazi se još jedan trg koji nosi naziv Piazza della Erbe. Baš kao i prethodni trg, i ovaj je okružen izuzetnim primjercima arhitekture, u čiji istorijat se, moram priznati, nisam mnogo upuštao.

Arhitektura u Padovi

Prije nego što smo zvanično proglasili vrijeme za ručak, obišli smo Giardini dell'Arena, gradski park u čijoj blizini se smjestilo nekoliko znamenitosti. Prva je Crkva Heremita (ital. Chiesa degli Eremitani), bogomolja augustinskog reda iz 13. vijeka, specifična po neobičnom drvenom stropu koji me je podsjetio na izvrnutu Noinu arku. S druge strane se nalazi muzej Heremita, gdje možete kupiti ulaznicu za obližnju kapelu Scrovegni, suvenire sa motivima fresaka iz kapele, ili eventualno potražiti toalet u njihovom restoranu. 

Unutrašnjost Crkve Heremita

Kapela Scrovegni, poznata i kao Kapela Arena znamenita je po freskama slikara Giottoa iz 1305. godine, koje predstavljaju remek-djelo ranoevropskog slikarstva. Nisam ulazio unutra, ali po onome što sam imao priliku vidjeti na internetu rekao bih da su prikazi iz života Djevice Marije i Isusa u kapeli prava poslastica za sve ljubitelje ove vrste umjetnosti. U neposrednoj blizini kapele se nalaze i ostaci rimske arene.

Padovske ulice

Zahvaljujući pozitivnim utiscima iz Venecije, odlučili smo potražiti na Tripadvisoru neko mjesto sa dobrom i povoljnom tjesteninom za ručak, a izbor je pao na Bigoi Padova, mjesto koje služi pastu za ponijeti. Cijene su pristupačne, hrana ukusna, ali porcije i nisu nešto velike.  Sve u svemu, zadovoljan sam dobijenim, ali se ipak ne može porediti sa oduševljenjem koje nosim iz Venecije. Šetali smo još neko vrijeme neobavezno po gradu, a zatim se zaputili do trga Prato della Valle.

Prato della Valle

Iako nosi titulu trga, više podsjeća na ogromnu zelenu površinu zasađenu drvećem, i predstavlja omiljeno mjesto okupljanja padovanskih studenata. Okružen je vodenim kanalom u obliku prstena, duž kojeg je postavljen niz od 78 kamenih statua koje mu daju prepoznatljiv izgled. Inače, u Padovi se baš kao i u dosta drugih italijanskih gradova, mogu naći ostaci vodenih kanala, a neki prizori će vas natjerati da se zapitate jeste li slučajno zalutali u Veneciju. Oko trga se nalaze i brojne građevine vrijedne pažnje, među kojima se ponajviše ističe bazilika Svete Giustine, uz koju je pripojena i opatija.

Bazilika Santa Giustina

Padova ima i druge znamenitosti kao što su Tempio della Pace, velika crkva od cigle, zatim glavna zgrada padovskog univerziteta (ital. Palazzo del Bo') na kome je na prelazu iz 16. u 17. vijek predavao i Galileo, i  druge. S obzirom da sam zaradio neprijatne žuljeve tokom šetnje, bio sam prinuđen da se vratim u apartman i promijenim obuću, a u međuvremenu je pao i mrak, te je došlo do proloma oblaka, tako da sam po ponovnom povratku u centar grada bio suočen sa potpuno drugačijom slikom Padove.

Padova noću

Iako u gradu nema ni približno gužve kao u Veneciji, pljusak je privremeno rastjerao pješake, pa je sve na momenat djelovalo pusto. Međutim taj prizor nije potrajao dugo, jer su nam se ubrzo po prestanku kiše pridružili brojni Italijani, oživjevši ponovo ulice grada. Padova je u krajnjem zbiru možda čak i premašila moja očekivanja, te bih savjetovao svima koji putuju u Veneciju da izdvoje dodatni dan ili dva za njen obilazak jer se radi o gradu koji zaista ima šta da ponudi i bilo bi šteta ne posjetiti ga.

1 komentar:

  1. Ja sam zagovornik istog koncepta putovanja, jer u suprotnom ne bi vidio brojna mjesta koja sam vidio. Kao u tvom slučaju, za Padovu drugačije ne bi ni saznali. Divan je grad i kao većina gradova Italije obiluje bogatom historijom i prelijepom arhitekturom.

    OdgovoriIzbriši