utorak, 27. rujna 2016.

Vodič kroz Ljubljanu, Slovenija - šta posjetiti?

Iako je prošlo već više od dva mjeseca otkad sam se vratio iz Slovenije, nagomilane obaveze i nedostatak slobodnog vremena su me spriječili da zaokružim putopis koji je započeo sjećanjima koja sam ponio sa Bleda, nastavio se opisom predivnog Pirana, a treba da bude okrunjen pričom iz slovenske prijestonice. Uprkos tome što su se utisci slegli do tačke pada detalja u zaborav, nisam mogao da ostavim Ljubljanu po strani i uskratim vas za prikaz ovog idiličnog gradića.

Ćiril-Metodov trg i Katedrala Sv. Nikole

Ovo je moja druga posjeta Ljubljani, ali kao i prethodna iz 2013. godine, trajala je svega nekoliko sati, što je u principu sasvim dovoljno da upoznate glavni grad Slovenije i steknete utisak kako funkcioniše. Prva stvar koju treba da znate kada dolazite u Ljubljanu jeste da se parking svuda naplaćuje, ali i pored te činjenice nije baš jednostavno naći slobodno mjesto. U odnosu na druge glavne gradove Evrope, Ljubljana je mala, tako da gdje god da ostavite automobil, do centra ćete stići veoma brzo.

Unutrašnjost Crkve Sv. Nikole u Ljubljani

Nakon što smo platili parking u trajanju od četiri sata u Streliškoj ulici, zaputili smo se u pravcu Krekovog trga, a zatim i Vodnikovog trga, stigavši do velike žute katoličke Katedrale Sv. Nikole, smještene na Ćiril-Metodovom trgu. Sagrađena je u periodu 1701/6. godine na mjestu romaničke bazilike iz 13. vijeka. Crkva ima veoma lijepo oslikan i uređen enterijer, na kome su radili brojni umjetnici kao što su Giulio Quaglio, Matevž Langus, Francesco Robba i Angelo Pozzo, stoga ne propustite da je posjetite. Ipak, ono što mi je ponajviše privuklo pažnju su ulivena vrata na kojima je prikazano šest ljubljanskih biskupa, a koja je izradio vajar Mirsad Begić povodom posjete pape Ivana Pavla II. U blizini crkve se nalazi i mala zelena pijaca, a njen najljepši dio su štandovi sa svježe rezanim cvijećem, koji Ljubljani daju poseban ugođaj.

Čiril-Metodov trg

Ćiril-Metodov trg, uprkos svom imenu, ustvari predstavlja pješačku ulicu ispunjenu brojnim trgovinama i kafićima gdje možete uživati u bezbrižnom danu uz piće ili kupovati suvenire. U jednoj od brošura Ljubljane stoji da ovaj grad, iako ne obiluje svjetski poznatim znamenitostima, svakako vrijedi posjetiti jer se može pohvaliti istorijom, tradicijom, stilom, umjetnošću, kulturom, pa i atmosferom. Ako mene pitate, Ljubljana je mjera idealnog grada za život. Dovoljno je velika da imate sve što vam je neophodno, a opet je lišena svih onih negativnih stvari jedne prijestonice kao što su gužva, buka, saobraćajni kolaps, sivilo i stres.

Fontana Tri rijeke u Ljubljani

Na mjestu gdje se ukrštaju Ćiril-Metodov trg, Stritarjeva ulica i Mestni trg, smjestila se Robova fontana, ili kako je Slovenci nazivaju Robov vodnjak. Najpoznatiju ljubljansku fontanu izradio je 1751. godine od bijelog mermera Francesco Robba, koji je svoj doprinos dao i u izgradnji ranije spomenute Katedrale Sv. Nikole. Inspiraciju za izgradnju fontane našao je u rimskim fontanama, naročito fontani četiri rijeke na trgu Navona. Interesantno je da je zbog dugotrajnog procesa i skupog materijala zamalo bankrotirao. Robbova fontana personificira tri slovenačke rijeke: Savu, Krku i Ljubljanicu. Obnavljana je više puta, a prilikom posljednje restauracije koja je trajala od 1979. do 2006. godine, originalna fontana je premještena u Narodnu galeriju, a na njeno mjesto je instalirana istovjetna replika.

Herkulova fontana

Mestni trg je pješačka zona baš kao i Ćiril-Metodov trg, a završava se Starim trgom kod muzičke akademije, gdje je smještena Herkulova fontana (slov. Herkulov vodnjak). Fontana datira iz 17. vijeka, ali se na njenom mjestu danas nalazi replika iz 1991. godine dok se originalni kip Herkula nalazi u zgradi Magistrata (slov. Mestna hiša). Istim putem se odlučujem vratiti do Stritarjeve ulice koja vodi do centralne tačke Ljubljane, a to bi bio svakako Prešernov trg. 

Centar Ljubljane

Do trga se stiže preko trostrukog mosta poznatog kao Tromostovje, ispod kojeg teče rijeka Ljubljanica. Prvi most je na ovom mjestu izgrađen još u 13. vijeku, a današnji izgled je dobio nakon velikog zemljotresa iz 1895., kada su pored centralnog mosta namijenjenog vozilima, dograđena još dva za pješake. Odlukom gradonačelnika Zorana Jankovića, od septembra 2007. sva tri mosta služe isključivo pješacima i biciklistima.

Franjevačka crkva i spomenik na Prešernovom trgu

Prešernovim trgom dominira Franjevačka crkva iz 17. vijeka, posvećena djevici Mariji. Nakon zemljotresa iz 1895. godine, većina starih kuća je srušena, a na njihovom mjestu su podignute velelijepne barokne palate. Pokraj crkve je podignut spomenik slovenačkom književniku Francu Prešernu po kome je i dobio ime. S druge strane rijeke, odmah pored Tromostovja se nalazi i turistički info centar, gdje možete uzeti besplatnu mapu grada ili dobiti neke dodatne informacije. Moram spomenuti da se ovdje nalazi i besplatan javni toalet, kojih u Ljubljani ne manjka i dobro dođe ako ste u obilasku grada.

Zmajski most u Ljubljani

Na rijeci Ljubljanici se nalazi još nekolicina mostova, a duž njene obale ćete moći uživati i u mnogobrojnim ljetnim baštama. Najljepši i vjerovatno najpoznatiji most u gradu je Zmajski most sagrađen na samom početku 20. vijeka i predstavlja primjer rane secesije u Ljubljani. Ovo je bio prvi most od armiranog betona u Sloveniji i u vrijeme izgradnje najveći tog tipa u Evropi. 

Zmajski most u Ljubljani

Za oblikovanje mosta je bio zadužen dalmatinski arhitekta Jurij Zaninović, a interesantno je da su umjesto zmajeva prvobitno planirani krilati lavovi. Ogradu mosta krase svjetiljke u čijem podnožju se nalaze figure grifona. Posljednji most koji ću spomenuti jeste Mesarski most, koji za razliku od Zmajskog služi samo pješacima. Na mostu je instalirano nekoliko bizarnih skulptura među kojima sam prepoznao samo žabu, a okićen je i brojnim katancima ljubavne simbolike po uzoru na mostove u drugim gradovima. Moram priznati da mi se nije dopao.

Zanimljiva fontana u jednoj od ulica

Ako ste bili u prilici da pogledate fotografije Ljubljane, sigurno ste primijetili da se na brdu iznad grada nalazi kameni zamak. Prilikom prethodne posjete Ljubljani ga nisam obilazio, pa sam se stoga ovaj put odlučio barem popeti do njega. Ne baš kondiciono lak uspon do zamka prijatnijim je učinilo drveće koje je obezbjeđivalo hlad tokom poprilično toplog julskog dana. 

Pogled sa zamka na Ljubljanu

Odavde je interesantan je pogled na grad odakle možete napraviti zanimljive fotografije ukoliko imate dobar aparat i malo osjećaja za odabir pravog kadra. Meni je to pošlo za rukom onoliko koliko mi je kamera telefona dozvoljavala. Iako su prva naseljavanja ovog brežuljka zabilježena još u 12. vijeku p.n.e., današnji zamak ili kako ga Slovenci nazivaju – grad, datira iz 15. vijeka, odnosno vremena vladavine vojvode i kasnijeg cara Fridrika III Habsburškog. 1905. godine grad Ljubljana je otkupio dvorac od države, ali su sredstva za njegovu obnovu prikupljena tek sredinom 20. vijeka.

Ljubljanski zamak

Zamak nudi različite sadržaje kao što su virtuelna projekcija njegove istorije, muzej lutaka, tura kroz kaznionicu, izložba o istorijatu grada, futuristička izložba nazvana fluid koja je inspirisana kraškim jamama, stare zidne slikarije s kraja 17. vijeka i sl. Sadržaja ne manjka, ali ja nisam želio provoditi vrijeme unutra nego sam iskoristio ograničeno vrijeme koje sam imao na raspolaganju da uživam u arhitekturi i prirodnim ljepotama grada. Nakon kraćeg obilaska vanjskih zidina zamka, spustio sam se ponovo u grad, ali ovaj put sam se odlučio za drugu stazu koja vodi poviš Crkve Sv. Jakova.

Vanjske zidine Ljubljanskog zamka

Ovu crkvu su podigli Jezuiti u 17. vijeku na mjestu ranije gotičke crkve smještene pored jezuitskog manastira koji je bio sjedište prvog ljubljanskog fakulteta teologije, filozofije, medicine i muzike. Crkva je ponovo izgrađena početkom 18. vijeka, a novi oltar i statue koje je izradio Francesco Robbo su dodani u periodu od 1728. do 1732. godine. Uz crkvu je dozidana oktagonalna kapela, ukrašena gipsom po uzoru na venecijanske kapele. Nakon što je zgrada Jezuitskog fakulteta izgorila, na njegovom mjestu je sagrađen trg. 1681/2. godine na sredini trga je postavljen stub sa kipom Djevice Marije na vrhu, u znak zahvalnosti što je slovenska zemlja oslobođena od turske vlasti.

Jezuitska Crkva Sv. Jakova

Pred kraj boravka u Ljubljani sam odlučio prošetati Kongresnim trgom, uz koji se nalazi Park Zvezda. Međutim, prije toga smo svratili do obližnjeg Mercator marketa, gdje smo napravili sendviče od svježih peciva i pečenog purećeg filea, a zatim se smjestili u park kako bismo uživali u sunčanom danu. Ranije sam mnogo češće objedovao po restoranima, ali sada ukoliko idem na vikend putovanja često praktikujem i ovakav način ishrane. Slovenija i Hrvatska su mi posebno pogodne za to, jer vjerujem kvalitetu hrane i znam da neću pogriješiti. Od ovog obroka sam se, recimo, uspio najesti mnogo bolje nego od njoka u restoranu u Trstu, a još sam ga platio i višestruko manje. Plus, nisam neki veliki gurman i čekanje narudžbe u restoranu mi je gubljenje vremena kada se negdje kraće zadržavam.

Kongresni trg i Ljubljanski zamak iznad grada

Kongresni trg je vjerovatno i najprostraniji u Ljubljani, a okružen je znamenitim građevinama kao što su glavna zgrada Univerziteta u Ljubljani, Ljubljanska filharmonija, Ursulinska Crkva Sv. Trojstva, zgrada kasina i nekolicina spomenika. Ljubljanski univerzitet je 1919. godine činilo pet fakulteta: pravni, medicinski, filozofski, teološki i tehnološki, a sjedište mu se nalazilo upravo u zgradi na Kongresnom trgu, koja je sagrađena 1902. godine da bi služila kao kranjska državna palata. Ljubljanski univerzitet je 2010. godine brojao 23 fakulteta.

Sjedište Ljubljanskog univerziteta

Ursulinska Crkva Sv. Trojstva je župna crkva Ljubljane, sagrađena u 18. vijeku u baroknom stilu. Znamenita je po svom oltaru izrađenom od afričkog mermera, koji je djelo Francesca Robbe, poznatog kao autora fontane tri rijeke. Zanimljivo je da je nakon proglašenja nezavisnosti Slovenije od Jugoslavije 1991. godine, ova crkva bila prikazana na novčanici od 10 tolara, koja je bila u opticaju sve do uvođenja eura kao zvanične valute 2007. godine. Ispred Ursulinske crkve nalazi se i stub posvećen Sv. Trojstvu. Prvobitni drveni stub iz 1693. godine je kasnije zamijenjen kamenim, koji je u više navrata restauriran tako da se danas izvorne kamene statue, takođe djelo Francesca Robbe, nalaze u gradskom muzeju Ljubljane.

Ursulinska Crkva Sv. Trojstva u Ljubljani

Ovdje ću završiti svoju priposvijest i ostaviti vas da lično istražite ostale ljepote slovenske prijestonice. Ovo možda nije grad u kojem ćete se ludo zabavljati i razgledati znamenitosti danima, ali jedno je neosporno: Ljubljana će vam ponuditi odmor u pravom smislu te riječi i natjerati vas da usporite tempo života. Ako bih nekada pravio listu gradova u kojima bih volio živjeti, vjerujem da bi Ljubljana bila visokopozicionirana. Ukoliko ste bili u Ljubljani, podijelite sa mnom svoje utiske u komentarima. Šta vas se najviše dojmilo i da li možete zamisliti svoj život ovdje?