srijeda, 6. srpnja 2016.

Vodič kroz Dubrovnik, Hrvatska - šta posjetiti?

Posljednje dvije decenije, otkako sebe mogu nazvati putnikom, turistom ili kako god već, obišao sam popriličan broj gradova bivše nam države Jugoslavije. Ako biste me pitali koji je najljepši grad na pomenutoj teritoriji, moj odgovor bi bez dileme bio Dubrovnik. Postoji par gradova, uglavnom jadranskog primorja, koji bi mogli da mu budu konkurencija, ali pored Dubrovnika ipak gube bitku barem za dužinu jednog koplja. Iako sam u ovaj grad svraćao više puta, posljednji boravak, iako kratak, poslužio je kao kruna upoznavanju Dubrovnika i podsticaj da svoje utiske podijelim u vidu putopisa sa budućim posjetiocima dalmatinskog bisera.


Stari grad u Dubrovniku

Ne volim mnogo da se bakćem oko istorije, jer sam i u školi zazirao od nje, ali nije zgoreg pomenuti par činjenica vezanih za nastanak grada. Iako postoji nekoliko teorija, opšteprihvaćena je ona da je Dubrovnik osnovan u 7. vijeku kada su se Latini  iz grada Epidauruma (područje današnjeg Cavtata) sklonili pod navalom Avara i Slavena na hrid Laus. Kasnije su se ti Slaveni naselili na južnim padinama brda Srđa preko puta hridi i nazvali ga Dubrava, što u prevodu znači hrastova šuma. 


Kula gornji ugao i brdo Srđ u pozadini

Vremenom su naselja srasla, da bi se u 11. vijeku potpuno spojila, a u naredna dva vijeka su izgrađene i zidine s ciljem da se grad zaštiti. U nadolazećim vijekovima, ovdje su protutnjale razne sile, počevši od Mlečena, preko Napoleona do Austro-Ugara. Sa novijom istorijom grada ste upoznati, a ja ću se od ovog momenta preusmjeriti na sadašnjost i njegov značaj za turizam Hrvatske i pojedince koji ga posjećuju. Prvi put sam Dubrovnik posjetio 1997. sa roditeljima, budući da smo ljetovali baš u gorepomenutom Cavtatu. Moram priznati da mi je od tog obilaska ostalo malo u pamćenju, osim tada još uvijek vidljivih posljedica građanskog rata s početka 90-ih. Naredni put sam ga posjetio 2009. godine, tada već kao student i dovoljno zrela osoba da apsolviram svu ljepotu i raskoš ovog grada. Već tada sam znao da je to nešto najljepše što sam vidio na našim prostorima. 


Pogled na krovove Starog grada i ostrvo Lokrum

To me podstaklo da 2011. godine odaberem Dubrovnik kao destinaciju za ljetovanje i tada sam ga u najvećoj mjeri upoznao. I evo, konačno danas, u 2016. godini sam po četvrti put posjetio ovaj mali raj i odlučio da ga predstavim i na blogu. Iako sam u Dubrovniku proveo svega jedan dan, to je bilo dovoljno da se prisjetim svega onoga što ovaj grad čini tako primamljivim turistima, ali i da doživim neka nova iskustva koja su mi tokom prethodnih boravaka izmicala.


Dubrovačke zidine i Stari grad

Ono što je neosporno jeste da je Dubrovnik postao top destinacijom ne samo u Hrvatskoj i na Balkanu, nego i u svijetu. Samim tim, došlo je i do skokovitog porasta cijena na svim poljima jer činjenica je da će i pored sveopšte skupoće, horde turista svakodnevno protutnjati ovuda. Dubrovnik je posljednjih godina posebno postao atraktivan putnicima koji krstare kruzerima po Mediteranu, pa ćete veoma često vidjeti grupe Kineza (ili su pak Korejci) zaštićenih od sunca kao od černobilske radijacije, kako špartaju duž Straduna. Grad je zapravo toliko kolonizovan od strane inostranih turista, da mi se čini da se i radnici u trgovinama iznenade kada im se obratite na našem jeziku. Ja sam imao potencijalno neprijatnu situaciju (koja je meni doduše u tom momentu bila smiješna) kada sam ušao u jednu prodavnicu pred zatvaranje, a radnica je promrmljala: „Nisi baš morao“, misleći vjerovatno da sam stranac.


Pogled na dubrovačku luku

Ljetovanje u Dubrovniku ne mora biti nužno preskupo. Hranu možete kupovati u supermarketu Konzum gdje su cijene prihvatljive ili restoranima i pekarama koje se nalaze dalje od Starog grada, jer je npr. jedno obično pecivo u pekari na Stradunu 8 kn, a flašica vode na trafici pokraj starog grada 10-12 kn. Izbjegavajte takva mjesta ukoliko želite da racionalno upravljate budžetom. Naravno, da se razumijemo, i u samom Starom gradu se može jesti u restoranima u granicama (za ljetovanje) prihvatljivih cijena. Apartmanski smještaj u Dubrovniku je takođe moguće naći relativno povoljno, a posebno vodite računa o tome da ima parking, jer su cijene javnog parkiranja iracionalne.


Pogled na plažu banje sa Dubrovačkih zidina

Super stvar kod Dubrovnika je što postoji pregršt mjesta na kojima možete besplatno da se kupate u moru. Meni najdraža je svakako plaža Banje, koja se nalazi odmah iza Starog grada. Jednu polovinu zauzimaju ležaljke i savremeni bar, dok na drugoj polovini možete slobodno da prostrete peškir i uživate. Na plaži uvijek ima dovoljno mjesta, a more je uglavnom veoma čisto i predivne plave boje, sa dovoljno plićaka da možete postepeno da uđete u vodu. Plaža ima i tuševe koje možete aktivirati kovanicama od 1 kn. Pored ove plaže, postoji niz skrivenih izbetoniranih uvala na potezu od Starog grada prema poluostrvu Lapad, koje su idealna usputna stajališta za one koji se žele bućnuti u more. Ja sam tokom prošlog boravka u Dubrovniku znao i po pola dana da provedem na takvim mjestima.


Dubrovačke zidine i Franejvački samostan

Što se tiče znamenitosti Dubrovnika i njegovog kulturno-istorijskog nasljeđa, sve je uglavnom skoncentrisano unutar Starog grada i može se obići u toku jednog dana. Svakako najznačajnija atrakcija grada su njegove čuvene zidine koje datiraju iz 13. vijeka. Iako sam i ranije imao želju da se prošetam njima, tek su me činjenica da sam većinu drugih atrakcija obišao i nedavno razvijena pomama za instagramom podstakle da najzad realizujem tu ideju. Cijena ulaznice za odrasle je u junu 2016. iznosila 120 kn (skoro 16 eura) što je uz dužno poštovanje prema ovom divnom kompleksu, pretjerana cijena. No, bez obzira na to posjećenosti ne manjka, a budžet grada se na godišnjem nivou puni basnoslovnim ciframa samo od zarade na osnovu prodatih ulaznica.


Velika Onorfijeva česma

Ako ste student, dobra vijest je da ćete ulaznicu moći kupiti već za 30 kn ukoliko uz sebe imate indeks sa slikom i validno ovjerenim semestrima. Ja sam stoga iskoristio svoj indeks sa postdiplomskog studija i dobio odličan popust. Druga varijanta vam je da kupite tzv. Dubrovnik card ukoliko pored zidina želite posjetiti i neke druge muzeje u Dubrovniku, pa da eventualno na taj način uštedite određenu sumu. Ipak, bez obzira na cijenu ovo je za mene bilo predivno iskustvo. Ulaz na zidine se nalazi u blizini velike okrugle Onorfijeve česme, na samom početku Straduna. Odlučio sam se da zidine posjetim poslijepodne, dakle nešto malo prije 18h do kada otprilike i traje prodaja ulaznica. Na linku koji ću vam ostaviti ovdje možete se informisati o radnom vremenu zidina budući da se ono razlikuje po mjesecima.


Pogled na tvrđavu Lovrijenac

Najbolje je da ih posjećujete u gore navedeno vrijeme, budući da je tada grad okupan najljepšim popodnevnim suncem, što će vam omogućiti da šetate bez straha da ćete zaraditi sunčanicu, ali i da napravite predivne fotografije. Za obilazak kompletnih zidina će vam trebati najmanje sat vremena, ali prosto nećete primijetiti kada je vrijeme prošlo jer će vam pogled non stop biti okupiran. Na zidinama se nalazi i nekoliko kafića gdje možete popiti pivo ili sok od svježe cijeđenog voća. Sa zidina se pruža dobar pogled i na tvrđave Sv. Ivana, Lovrijenac, Bokar, Minčetu i druge. U tvrđavi Sv. Ivana se nalazi i akvarijum koji savjetujem da preskočite ukoliko ste bili u bilo kojem drugom akvarijumu, jer je ovaj zaista skromnih dimenzija i raznolikosti podvodnog svijeta. Za razliku od zidina, unutrašnjost Starog grada je dobro zaštićena od sunca tako da je možete obilaziti u bilo koje doba dana.


Crkva Sv. Spasa

Ako započnete šetnju ulaskom u Stari grad sa zapadne strane kroz Vrata od Pila, među prvim znamenitostima na koje ćete naići naći će se Crkva Sv. Spasa sa lijeve i Onorfijeva česma sa desne strane. Nakon što je 1520. godine Dubrovnik pogodio zemljotres, koji je usmrtio 20 ljudi i izazvao veliku materijalnu štetu, stanovnici su bili u strahu da će se na grad sručiti brdo Srđ. Pošto se to nije dogodilo, u znak zahvalnosti su podigli renesansnu crkvu koja je neoštećena preživjela i mnogo razorniji zemljotres iz 1667. godine. Velika Onorfijeva česma je djelo napuljskog graditelja Onorfia della Cave iz 1438. godine i podignuta je kao dio dubrovačkog vodovoda. Ukrašena je sa 16 kamenih maskerona iz kojih teče voda. Na drugom kraju Straduna ćete vidjeti i malu Onorfijevu česmu.


Franjevački samostan i Stradun

Odmah pored Crkve Sv. Spasa i glavnog ulaza na dubrovačke zidine, smješten je i kompleks Franjevačkog samostana. Samostan se prvobitno nalazio na zapadnom prilazu gradu, ali je iz sigurnosnih razloga premješten u unutrašnjost Starog grada. Izgradnja samostana i crkve unutar gradskih zidina započela je 1317. godine, a veći dio radova je završen do kraja 14. vijeka. Vrata crkve su nadsvođena raskošnim gotičkim portalom, koji se jedini sačuvao u zemljotresu 1667. godine. U središtu kompleksa, okružen klaustarom od 120 stubova sa karakteristikama kasne romanike i gotike, nalazi se najstariji dubrovački vrt u pogledu kontinuiteta održavanja.


Dubrovnik kao inspiracija za umjetnike

Pored ovog klaustara, koji je otvoren za javnost, postoji još jedan u renesansnom stilu koji nije dostupan posjetiocima. U okviru samostana, još od 1317. godine pa sve do danas djeluje i apoteka, koja se po starosti smatra trećom u Evropi. Samostan posjeduje i vrijednu biblioteku sa preko 70.000 djela, kao i slikarska djela, originalni inventar apoteke i predmete od zlata. Ulaz u muzej Male braće se naplaćuje, ali nisam bio u prilici da ga posjetim, pa vam ne mogu prenijeti lična iskustva. Preko puta samostana se nalazi i turistički info centar, za one kojima je neophodna mapa ili neka informacija o gradu.


Crkva Sv. Vlaha na Trgu od Luže

Stradun, kao najčuvenije dubrovačko šetalište krase i brojne druge znamenitosti. Tu je prije svega Palata Sponza iz 16. vijeka, kao jedna od najznačajnijih dubrovačkih građevina. Izgrađena je u kombinaciji renesanse i kasne gotike, kao višenamjenska zgrada, mada je njena ključna uloga bila vezana za trgovinu i carinu. Preživjela je veliki potres, što je čini vrijednim primjerkom ondašnje arhitekture. Suprotnu stranu Straduna krase prelijepa Crkva Sv. Vlaha i Orlandov stub, koji čine Trg od Luže.


Rolandova statua na Trgu od Luže

Crkva Sv. Vlaha u svom današnjem obliku datira iz 18. vijeka, a podignuta je na mjestu romaničke crkve koja je 1706. godine stradala u požaru, u kome su preživjele samo tri statue, među kojima i srebrni kip Sv. Vlaha s maketom grada. Nedavno je renovirana unutrašnjost crkve kako bi joj bio vraćen originalni sjaj. Na mjestu Orlandovog stuba se nekada nalazio stub srama, a sadašnji stub je podignut 1417. godine i predstavlja kameni kip Rolanda, viteza vojske Karla Velikog. Prema legendi, Roland je odbranio Dubrovnik od saracenskih gusara, te su mu oni u znak zahvalnosti podigli spomenik. Slični spomenici su podizani širom Evrope, a ja sam imao priliku da vidim jedan takav i na Starogradskom trgu u Rigi, prijestonici Latvije. Orlandov stub je nekada bio važno mjesto na kojem su se čitali proglasi, a njegov lakat dužine 51,2 cm je korišten kao mjerna jedinica koja se nazivala dubrovački lakat.


Mala Onorfijeva česma i Dubrovačka katedrala u pozadini

Inače, Trg od Luže je dobio ime po staroj zvonari, sagrađenoj 1463. godine, a čija su se zvona oglašavala za uzbunu tokom opasnosti, za saziv vijeća i slične potrebe. Luža je dio cjeline koju čini i 31 metar visok gradski zvonik sa satom, koji je od svoje izgradnje pa do danas više puta renoviran. U neposrednoj blizini zvonika, pored male Onorfijeve fontane, smjestio se i Knežev dvor. Poput Palate Sponza, i ovdje je vidljiva mješavina graditeljskih stilova, ali se od prve razlikuje dodatkom baroknih elemenata. 


Knežev dvor noću

To je rezultat brojnih obnova koje su vršene kao posljedica različitih nesreća, kao što su zemljotres i eksplozija baruta koja je u dva navrata pogodila palatu. Bez obzira na česte promjene vizuelnog identiteta, građevina je uvijek imala istu namjenu, a služila je kao knežev dom tokom jednomjesečnog mandata, ali i dvorana za Malo vijeće i Senat. Odmah pored Kneževog dvora ćete primijetiti i bronzani spomenik književniku Marinu Držiću kojeg turisti vole da hvataju za, sada već dobro ulašteni, grbavi nos i da mu sjedaju u krilo.


Dubrovačka katerdrala Uznesenja Blažene Djevice Marije

U Starom gradu se nalazi još nekoliko znamenitih vjerskih objekata, među kojima je najbitnija Dubrovačka katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije sagrađena u baroknom stilu nakon velikog potresa iz 1667. Katedralna riznica čuva 161 predmet iz perioda od 11. do 18. vijeka, koji svjedoče o vrhunskoj umješnosti dubrovačkih zlatara, a najznačajnije su relikvije Sv. Vlaha, dubrovačkog zaštitnika iz 11. i 12. vijeka. Zanimljivo je da se riznica zaključavala trima ključevima, od kojih je po jedan bio u rukama kneza, biskupa i republičkog sekretara i mogla se otvoriti samo istovremenim okretanjem sva tri ključa. Riznicu je danas, uz kupovinu ulaznice, moguće posjetiti.


Crkva Sv. Ignacija

Pored Dubrovačke katedrale, neophodno je spomenuti i Crkvu Sv. Ignacija smještenu na Boškovićevoj poljani do koje se stiže velikim kružnim stepeništem koje neodoljivo podsjeća na Španske stepenice u Rimu. Sakrivena u jednoj od uskih uličica nalazi se i Srpska pravoslavna Crkva Sv. Blagovijesti. Dubrovačka Republika je dugo vremena bila kategorički protivnik drugih vjera osim katoličanstva, a jedino je judaistima zarad trgovinskih interesa bilo dopušteno da stalno prebivaju u gradu i sagrade sinagogu unutar zidina. 


Srpska pravoslavna crkva u Dubrovniku

Pravoslavcima isprva nije bilo dopušteno ni da prenoće unutar zidina, a njihove službe se nisu smjele javno obavljati. Porast broja pravoslavnih stanovnika u Dubrovniku, kao posljedica turskih progona i epidemije kuge u Hercegovini, kao i rastući pritisak Rusije, doveli su do postepenog slabljenja otpora Dubrovačke Republike prema pravoslavlju. Ipak, pravoslavna crkva je unutar gradskih zidina sagrađena tek 1877. godine. S druge strane, dubrovačka sinagoga je sagrađena još 1408. godine i predstavlja najstariju sefardsku sinagogu u svijetu i drugu najstariju sinagogu u Evropi. 


Crkvica Navještenja Marijina

Danas sinagoga služi kao muzej u kome se čuvaju vrijedne relikvije koje su bile izložene čak i u Njujorku, odakle su vraćene tek nakon sudske presude budući da ih izlagači nisu htjeli dobrovoljno vratiti. Tokom posljednjeg rata, relikvije su bile sakrivene na nepoznatom mjestu i tek po njegovom okončanju vraćene u sinagogu. Imao sam priliku da posjetim ovaj muzej 2011. godine, budući da tada nisam imao predstavu kako unutrašnjost jedne sinagoge treba da izgleda. Posjetu preporučujem ukoliko niste imali dodira sa jevrejskom kulturom, a ako ste recimo bili u sinagogi u Budimpešti, onda ovu možete i preskočiti.


Dominikanski samostan

1933/4. godine u Dubrovniku je osnovan i džemat islamske zajednice, pa su muslimani dobili svoj medžlis unutar zidina dubrovačkog Starog grada, i prostor gdje mogu obavljati dnevne namaze. Od ostalih vjerskih objekata u Dubrovniku treba spomenuti još i Crkvu Sv. Blaža, Crkvu Sv. Sebastijana, Crkvu Sv. Nikole, Crkvu Sv. Dominika i druge. Nemojte zaobići ni Dominikanski samostan, smješten na istočnoj strani Starog grada, u neposrednoj blizini gradskih vrata od Ploča čija je gradnja započela još u prvoj polovini 13. vijeka, a nastavila se kroz nekoliko narednih vijekova. Ovdje nije kraj sadržajima koje Dubrovnik nudi turistima, pa se tako možete voziti žičarom na vrh brda Srđ i odatle uživati u pogledu na cijeli grad.


Dominikanski samostan

Takođe, unutar grada se nalazi i veliki broj restorana, ljetnih bašta, specijalizovanih trgovina, od kojih ja posebno obožavam knjižaru Algoritam pored Palate Sponza, te suvenirnice gdje imate široku ponudu suvenira. Ja sam kao uspomenu iz Dubrovnika ponio simpatičan keramički magnet kvalitetne izrade u obliku amfore sa motivima Starog grada, koji sam platio 20 kn. Trenutno ultrapopularni serijal Game of Thrones čije su pojedine scene snimane u dubrovačkom Starom gradu dodatno je popularizovao ovu destinaciju, pa se tako mogu pronaći i brojni suveniri i sadržaji na ovu temu. Nadam se da ste uživali u putopisu, a ako sam nešto propustio da spomenem nemojte mi zamjeriti, nego se samostalno bacite u razgledanje grada i uživajte punim plućima u čarima Dubrovnika. Ukoliko ste nekada posjetili Dubrovnik, podijelite u komentarima svoje utiske o omiljenim mjestima i iskustvima koje nosite odavde.

Broj komentara: 8:

  1. U Dubrovniku sam bio bezbroj puta i tvoj post zaista dočarava ljepote tog grada kao i bogatu historiju građevina, skulptura i trgova. Naravno ljubiteljima serije Game of Thrones mnogi kutovi grada će biti poznati i biti dodatni poticaj za posjetu. Zidine starog grada svakako treba obići. Za mene je još preporučljiv obližnji otok Lokrum, o kojem sam ranije na svom blogu pisao: An Island Adventure: Visiting Lokrum in Croatia

    Drago mi je da si osvježio svoja sjećanja na grad iz ranijh posjeta i da si općenito uživao na jugu :)

    Mersad
    Mersad Donko Photography

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. O izletu na Lokrum ću svakako razmisliti tokom jedne od narednih posjeta Dubrovniku, slike su ti fantastične. A, da Game of Thrones sam skroz zaboravio pomenuti, sram me bilo. Ubacio sam naknadno rečenicu i o tome. :)

      Izbriši
  2. Uživala sam. Odavno mi je želja da posetim Dubrovnik opet, jer sam ga posetila kad sam bila jako mala i skoro se ničega ne sećam. Zaista si nam prelepo dočarao ovu destinaciju, kao da sam i sama šetala tamo.
    Prelepo!!!

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Volela bih takođe da i te suvenire i magnete vidim u okviru ovih tvojih putopisanja. Nadam se da ćeš mi uslišiti želju, i da bi mnogi voleli i to da vide.

      Izbriši
    2. Nadam se da ćeš biti u prilici i ti uskoro da izletuješ do Dubrovnika. Vjeruj mi da sam suvenire zaboravio uslikati, osim onog magneta koji sam ti i pokazao. Ali ću u budućnosti više voditi računa o tome. Već za neke putopise koji su na čekanju imam usklikane i suvenire pa ću obavezno i to postaviti u putopis. Uvijek imam više slika nego što ih mogu uklopiti sa tekstom, pa onda uvijek nešto budem prinuđen izbaciti.

      Izbriši
  3. A beautiful place, would like to visit it.

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. You should put it on your travel list, it's worth of it. :)

      Izbriši
  4. Great post! What gorgeous shots and buildings. Lighting is fantastic!

    OdgovoriIzbriši