srijeda, 26. kolovoza 2015.

Riga - šta posjetiti u prijestonici Latvije/Letonije? (IV dio)

U prva tri nastavka putopisa (linkovi na kraju posta) sam već opisao sve važnije znamenitosti Rige, ali preostalo je još nekoliko mjesta za one koji su zapeli da grad upoznaju do detalja. Posljednji nastavak putopisa ću interno nazvati „ruska Riga“ jer ćete ovdje ponajviše vidjeti građevine koje su rezultat ruskog uticaja na Latviju, koji je prisutan čak i danas.
Latvijska akademija nauke i paviljoni Centralne pijace
Vjerovatno najvidljiviji pečat Rusije u ovom gradu predstavlja Latvijska akademija nauke, groteskna građevina podignuta nakon Drugog svjetskog rata. Sa svojih 108 metara visine, predstavljala je prvi neboder u državi, a do nedavne izgradnje sjedišta Švedske banke bila je i najviša zgrada u cijeloj Latviji. Latvijska akademija nauke pripada tzv. Staljinističkoj arhitekturi, a pored skupine nebodera u Moskvi od milja nazvanih„Sedam sestara“, kao najbliži rod bi joj se mogla pripisati Palata kulture i nauke u Varšavi, kojoj izgledom najviše i nalikuje.
Latvijska akademija nauke
Cijena ulaznice za Latvijsku akademiju nauke je 4 eura po osobi, a za taj novac imate mogućnost da se provozate liftom do 16 sprata i onda se još jedan popnete pješke do izlaza na terasu sa koje možete da uživate u pogledu na cijeli grad. Ovo vam je možda i najbolja panorama grada, a konkurencija joj je jedino Crkva Sv. Petra, ali tu vam ulaz košta 9 eura, pa birajte. Zahvaljujući položaju sunca, nisam imao mnogo sreće sa fotografisanjem starog grada, ali zato je pogled na drugu stranu i riški radio i tv toranj bio vrijedan ulaznice. Ljubitelji arhitekture će odavde moći veoma jednostavno da lociraju sve bitnije građevine, ali i da steknu utisak o gradu kao cjelini. Sa terase se vide i paviljoni Centralne pijace u Rigi (lat. Rīgas Centrāltirgus), za koju kažu da je najveća u Evropi. Pošto nisam pijačni tip, propustio sam priliku da se lično uvjerim.
Pogled sa terase Akademije nauka na rijeku Daugavu
Umjesto toga, napustio sam sigurnost centralne gradske zone i zaputio se u manje atraktivan dio grada iza Akademije nauke u potrazi za jednom od crkava koje sam prije puta obilježio kao „must see“. Tražena crkva je bila dalje nego što sam očekivao, a ja sam dodatno produžio put do nje zalutavši u pogrešnu ulicu. Usput sam naišao i na Riški teološki institut, katoličku obrazovnu ustanovu smještenu u građevini od crvene cigle za koju sam prvobitno mislio da je takođe crkva (mada vrlo moguće da je nekada i bila).
Katolički teološki institut
Ubrzo sam stigao i do ruske pravoslavne crkve koju sam tražio. Većina ljudi se ne bi cimala hodajući pješke do nje, ali ja sam je želio pobliže razgledati. Riječ je o Crkvi Svih Svetih, izgrađenoj od crvene cigle koja je u neobičnom kontrastu sa zelenim krovom kupole i zvonika. Crkva je okružena mirnim parkom u kome se nekada nalazilo groblje i jedna je rijetkih koja je sačuvala originalni enterijer. Unutra se nažalost nije moglo ući, jer je kapija bila zaključana, tako da sam se vratio nazad sa već toliko izranjavanim nogama od hodanja, da sam slučajnom prolazniku mogao zaličiti na Kineskinju kojoj su kao maloj povijali stopala pa sad ima posljedice.
Ruska pravoslavna Crkva Svete Trojice u Rigi
Još jedna od stvari koju možete raditi u Rigi jeste šetnja pokraj rijeke Daugave (poznata i kao Zapadna Dvina), koja protiče kroz grad. Odatle se pruža pogled na drugu obalu, gdje intenzivno niču moderne građevine i nema bog zna šta da se vidi osim novoizgrađene zgrade Nacionalne biblioteke Latvije, u kojoj postoji dio namijenjen turistima, odakle možete posmatrati Stari grad. Sa zapadne obale Daugave osim biblioteke vam može biti interesantna još eventualno posjeta botaničkom vrtu.
Nacionalna biblioteka Latvije (gore) i most na Daugavi (dole)
Ostalo je još da spomenem krajolik oko hotela Multilux u kojem sam bio smješten. Taj dio grada je satkan od dugih, uglavnom širokih ulica u kojima možete naći brojne zanimljive zgrade sa Art Nouveau elementima. Takođe, ovdje se nalaze brojne trgovine i butici popularnih svjetskih brendova.
Art Nouveau arhitektura
U jednoj od takvih ulica smjestila se i Crkva Aleksandra Nevskog. Ova drvena crkva sagrađena početkom 19. vijeka je jedna od najznačajnijih pravoslavnih bogomolja u Rigi i nalazi se na UNESCO-voj listi zaštićene kulturne baštine. Ulaz unutra je besplatan, a ja sam imao priliku da je posjetim za vrijeme liturgije.
Crkva Aleksandar Nevski u Rigi
Posljednja crkva koju ću spomenuti je Crkva Svete Gertrude, luteranska bogomolja smještena u istoj ulici gdje se nalazio i moj hotel. Iako sam je ostavio za kraj, ovo je zapravo prva crkva od mnogih koje sam obišao u Rigi. Na mjestu sadašnje crkve (ili u njenoj neposrednoj blizini) je stojalo sedam njenih prethodnica, ali su uglavnom stradale u ratovima. Postojeća crkva je sagrađena u periodu 1866-1869. Početkom 20. vijeka crkva je imala toliko sljedbenika da je sagrađena i druga crkva nazvana Nova crkva Svete Gertrude. Nova crkva je namijenjena obavljanju službi na latvijskom, dok se u staroj crkvi obavljaju službe na njemačkom jeziku.
Stara crkva Svete Gertrude u istoimenoj ulici
U ulicama oko crkve ćete vidjeti još nekoliko fantastičnih primjeraka Art Nouveau arhitekture, stoga neka vam pogled uvijek bude usmjeren ka nebu da ne biste propustili neki zanimljiv detalj. Ovdje ujedno završavam virtuelni obilazak Rige, a mogu vam eventualno predložiti još i posjetu zoološkom vrtu koji sam imao u planu, ali ga zbog nedostatka vremena nisam uspio uklopiti. Iako napuštam Rigu, ovo nije kraj putopisa iz Latvije. Uskoro ćemo se družiti u Jurmali, jednom od najpoznatijih latvijskih ljetovališta na obali Baltičkog mora. Stay tuned.
Art Nouveau arhitektura u ulici Gertrudes

Linkovi ka ostalim nastavcima:

ponedjeljak, 17. kolovoza 2015.

Riga - šta posjetiti u prijestonici Latvije/Letonije? (III dio)

Vrijeme je za nastavak ture kroz Rigu. U prethodnim postovima sam vam predstavio Stari grad i Art Nouveau arhitekturu, dvije najznačajnije turističke atrakcije Rige, ali tu nije kraj onome što glavni grad Latvije može da ponudi putniku. Ovaj put sam odlučio da vam pokažem zelenu oazu Rige koja se proteže uz Stari grad u vidu pojasa parkova. Ako pogledate kartu grada jasno ćete je uočiti. Parkovi Rige se nadovezuju jedan na drugi, a duž njih se pruža vodeni jarak koji je tokom srednjeg vijeka imao ulogu zaštite grada od osvajača. Četiri najznačajnija parka u tom području su Vermanes, Bastejkalna, Esplanade i Kronvalda.
Spomenik Slobode na istoimenom trgu
Uz sami rub Staroga grada, pored Bastejkalna parka smjestio se prostran Trg slobode kojim dominira spomenik slobode (lat. Brīvības piemineklis) posvećen latvijskim vojnicima koji su poginuli u Ratu za nezavisnost Latvije (1918-1920). Spomenik visine 42 m, izgrađen je od granita, travertina i bakra i predstavlja važan simbol slobode, nezavisnosti i suvereniteta Latvije. Spomenik uvijek čuva počasna garda, osim kada je temperatura ispod -10 ili preko 25 stepeni. Oni su prisutni još od njegovog otkrivanja, izuzev perioda sovjetske okupacije, kada je čak razmatrano da se spomenik uništi.
Spomenik Slobode
U dijelu parka sa desne strane spomenika nalazi se zgrada Nacionalne opere. Iako je Riga još 1782. godine imala pozorište na njemačkom jeziku koje je uključivalo operu i balet, 1983. javlja se inicijativa za osnivanje Latvijske nacionalne opere. Ona je osnovana 1912. godine, ali je ubrzo po početku Prvog svjetskog rata evakuirana u Rusiju, te je ponovo startovala sa radom tek 1918. godine. Kroz naredne decenije njen status i ime su se mijenjali u zavisnosti od volje aktuelne vlasti, a ponovo je otvorena 1995. godine nakon višegodišnje pauze usljed renoviranja.
Zgrada Nacionalne opere i Nimfa fontana
Sama zgrada opere je sagrađena 1863. za potrebe njemačkog pozorišta, a tokom svog postojanja je više puta renovirana (posljednji put 2001. kada je dodan i moderni aneks). U parku ispred zgrade Opere nalazi se jedna od najljepših riških fontana, zvana Nimfa Rige. Postavljena je 1887. godine i prikazuju djevojku koja iznad glave drži tanjir u obliku školjke. Priča se da je djevojka koja je pozirala za fontanu kasnije postala skulptorova žena.
Statua Georgea Armitsteada, gradonačelnika Rige 1901-1912. i njegove žene Cecile
Bastejkalna park je moj omiljeni park u Rigi i jedno od rijetkih mjesta gdje sam se zaustavljao da se odmorim. Ukoliko bih kupio kebab, mcflurry ili neko piće obično bih sjeo ovdje da ih pojedem, uživajući u pogledu na predivno uređene zelene površine sa skladno ukomponovanim biljnim vrstama. 
Bastejkalna park
Čak sam bio svjedok i neobičnom ritualu kojem su prisustvovale buduća mlada sa sve velom na glavi i njene djeveruše. Naime, nazdravljale su šampanjcem i vukle kofer po gradu, a u park su došle po svemu sudeći radi fotografisanja. Ova pokretna zabava mi je djelovala dosta kreativnije i prikladnije od naših novopečenih djevojačkih večeri po klubovima uz tortu najčešće bezobraznog oblika i nekoliko flaša votke.
Katanci na mostu u parku Bastejkalna
Iz parka se pruža i odličan pogled na spomenik slobode, a možete se fotografisati i na malenom mostiću na kojem po uzoru na Pariz turisti kače ljubavne katance. Ovdje takođe možete iznajmiti i čamac za vožnju po kanalu, ali koliko sam se ja informisao prije dolaska, to zadovoljstvo nije baš ni jeftino. Za one sa slabijim mjehurom kao što je to slučaj sa mnom, postoje i javni toaleti čije se korištenje naplaćuje 30 centi.
Katedrala Hristovog rođenja
Iza spomenika slobode se nastavlja Bulevar slobode, sa čije se lijeve strane smjestio park Esplanade kojim dominira Katedrala Hristovog rođenja, jedna od najvećih pravoslavnih crkava u baltičkom regionu. Sagrađena je 1876. godine, u vrijeme kada je Latvija bila dio Ruskog carstva i predstavljala je jednu od najskupljih građevina do tada.
Unutrašnjost Katedrale Hristovog rođenja
Crkva je imala burnu istoriju i više puta je renovirana, a 60-ih godina, tokom sovjetske okupacije bila je čak pretvorena u planetarijum i kafić. Prvobitna namjena joj je vraćena nakon proglašenja nezavisnosti Latvije. Ulaz u ovu kao i druge pravoslavne bogomolje je besplatan, za razliku od većine katoličkih i luteranskih koje su postale aparat za mužu turista. Međutim, imajte na umu da se stoga ovdje očekuje i striktnije poštovanje pravila, što znači da nema fotografisanja. Kao svojevremeno u Sofiji, i ovdje sam zaboravio na to pa sam napravio par fotografija enterijera i uprkos maksimalnoj diskreciji i nastojanju da ne ometam vjernike, uspio sam ipak izazvati ljutnju i negodovanje čovjeka zaduženog za red i mir. Učite se na mom primjeru i spremite aparate i telefone sa strane, ma koliko vam bilo u krvi da fotografišete zanimljive detalje.
Pogled na Katerdralu Hristovog rođenja
Nedaleko od crkve, takođe u dijelu parka Esplanade, smjestila se i Latvijska akademija umjetnosti. Riječ je o velikoj zgradi od crvene cigle, koja se nalazi u sklopu kompleksa kome pripada i Latvijski nacionalni muzej umjetnosti, jedan od najprestižnijih muzeja u Rigi. Muzej je nažalost već neko vrijeme zatvoren zbog renoviranja, a samu akademiju sam želio posjetiti zbog ogromne statue Vilendorfske Venere 21. vijeka, koja je smještena ispred.
Vilendorfska Venera 21. vijeka
Ova postavka je djelo mlade umjetnice Brigite Zelce, studenta Latvijske akademije umjetnosti. Kip tretira Viloendorfsku Veneru, jednu od najznačajnijih istorijskih ikona Evrope u duhu 21. vijeka. Izrađen je od ljepljive pjenaste gume i prekriven plastičnim komadićima ogledala, čineći jedinstvenu repliku remek-djela iz kamenog doba. Vilendorfska venera 21. vijeka sa svojom visinom od 4.5 metra (za razliku od minijaturnog originala) je konceptualno djelo koje omogućava savremenoj ženi da blista u svom odrazu.
Kronvalda park
Sljedeća postaja je Kronvalda park do koga se stiže kratkom šetnjom Kalpaka bulevarom. Riječ je o prostranom i mirnom parku, drugom u Rigi po bogatstvu biljnih vrsta. Park je bogat različitim sadržajima za djecu i omiljeno je mjesto za odmor kako domaćeg stanovništva, tako i turista koji su se zaputili u razgledanje Art Nouveau arhitekture.
Kronvalda park
Pored nekoliko spomenika posvećenih znamenitim ličnostima Latvije (od kojih jedan neodoljivo podsjeća na Josipa Broza Tita, ali nije on), u parku se nalazi i mala kineska pagoda, koja predstavlja poklon Kine povodom 800 godišnjice grada. Ona se intenzivno koristi kao zaklon od kiše ili mjesto za odmor, a u večernjim satima ćete tu sigurno zateći i neki romantični par. Na jednom od krajeva parka je smješten i Riški kongresni centar.
Nacionalni teatar (gore) i skulpture u parku Kronvalda (dole)
Još jedna od značajnijih građevina u blizini Kronvalda parka je i Latvijski nacionalni teatar. Zgrada je dovršena 1902. godine u eklektičkom stilu, te predstavlja jedan od najvažnijih kulturnih i nacionalnih simbola. Zgrada teatra je značajna i po tome što je u njoj u novembru 1918. godine proglašena nezavisnost Latvije, koja se svake godine na ovom mjestu označava prigodnom ceremonijom i koncertom. Ovim ću završiti treći nastavak putopisa, da bih ostavio nešto i za veliko finale obilaska Rige. Kako vam se do sada dopalo ono što sam vam predstavio i da li biste posjetili glavni grad Latvije?

Riga (I dio)
Riga (II dio)
Riga (IV dio)

ponedjeljak, 10. kolovoza 2015.

Riga - šta posjetiti u prijestonici Latvije/Letonije? (II dio)

Nedavno sam započeo seriju putopisa o Rigi, glavnom gradu Latvije. U prvom postu sam vam dao opšte smjernice o tome kako stići do Rige i kako se snaći, dok sam drugim postom predstavio jedinstvenu staru gradsku jezgru. Vrijeme je da vam dam još podstreka za posjetu ovom fantastičnom gradu. Ovaj put ću se prevashodno pozabaviti nečime po čemu je Riga prepoznatljiva u cijeloj Evropi, a to je Art Nouveau arhitektura. Naime, prijestonica Latvije ima najveću kolekciju Art Nouveau građevina na Starom kontinentu. Pitate se šta je Art Nouveau?
Detalj sa zgrade u ulici Elizabetes 10a
Art Nouveau je stilski pravac u umjetnosti i arhitekturi inspirisan prirodom, koji je imao za cilj promociju umjetnosti kao stila života. Nastao je krajem 19. vijeka, a kulminaciju je doživio početkom 20. vijeka. Art Nouveau je francuski izraz, a ovaj stil je u različitim zemljama poznat pod različitim imenima, pa se tako u Njemačkoj naziva Jugendstil, Floreale ili Liberty u Italiji, Modern Style u Velikoj Britaniji, Modernisimo u Španiji, Coup de fuet ili Velde stil u Belgiji, dok se kod nas ustalio austrijski naziv Secesija.
Ulica Alberta sadrži najveću kolekciju Art Nouveau zgrada
Art Nouveau arhitektura je u Rigi bila veoma popularna krajem 19. i početkom 20. vijeka, budući da je oko 40% građevina tog vremena bilo izgrađeno u ovom stilu. Postoji nekoliko podstilova ovog pravca kao što su eklektički i dekorativni, međutim kada govorimo o Rigi, ubjedljivo najpopularniji je bio tzv. romantični Art Nouveau. 
Ulica Alberta
Jednostavne i moderne forme, ove građevine su ukrašene elementima iz drugih istorijskih stilova i čine jednu trećinu svih građevina u centru Rige. U periodu od 1905. do 1911. godine, latvijski nacionalni romantizam je dostigao svoj vrhunac. Kao podstil Art Nouveau arhitekture, preuzimao je oblike iz tradicionalne arhitekture i kombinovao tradicionalne dekorativne elemente.
Detalj na zgradi u ulici Elizabetes 10a
Ako se pitate zašto se ovolika koncentracije Art Nouveau arhitekture nalazi baš u Rigi, odgovor na pitanje leži u činjenici da se njena popularnost desila baš u vrijeme finansijskog procvata grada i ukidanja zabrane podizanja zidanih građevina izvan gradskih zidina. U srednjem vijeku sve drvene građevine izvan gradskih bedema bi bile sravnjene kako bi se napadačima onemogućio zaklon. Do sredine 19. vijeka, ruske vlasti su konačno shvatile da je ovakav način ratovanja zastario, što je rezultiralo razdobljem nevjerovatne izgradnje i procvata grada.
Balkon zgrade u ulici Alberta
Iako se građevine u ovom stilu mogu naći u širem centru Rige, najljepši primjerci Art Nouveau arhitekture su skoncentrisani u ulici Alberta do koje od Starog grada možete doći i pješke (zaista nije daleko, iako ćete naići i na drugačija mišljenja), tako što ćete iz Kronvalda parka skrenuti u ulicu Strelnieku, a potom u ulicu Alberta. Oko polovine građevina u ovoj ulici projektovao je arhitekt Mikhail Eisenstein. 
Motivi na zgradama
Svakako je bila na mojoj „must see“ listi, ali sam do ove ulice stigao sasvim slučajno još prvi dan boravka, dok sam tražio put od hotela do Starog grada. Malo je reći da sam se oduševio raznolikošću oblika i ukrasa na fasadama. Iako je svaka zgrada bogato ukrašena i jedinstvena, zajedno ipak uspijevaju stvoriti kompaktnu cjelinu koja odolijeva sklonosti prerastanja u kič. Među fasadnim ukrasima su izuzetno prisutni motivi maski, ali i različitih mitoloških bića poput sfingi i zmajeva.
Ulica Alberta u Rigi
U jednoj od zgrada je smješten i Muzej Art Nouveau umjetnosti, ali ga nisam posjetio budući da me uređenje enterijera u ovom stilu ne oduševljava ni približno kao fasade na zgradama. Za one koji su zainteresovani, muzej je otvoren svakim danom osim ponedjeljkom, od 10:00-18:00h. Cijene ulaznica u ljetnom periodu (1. maj – 30. septembar) su 6 eura, a u zimskom (1. oktobar – 30. april) 3,5 eura. Zbog podložnosti promjenama savjetujem vam da se informišete dodatno na službenoj web stranici muzeja.
Jedan od najljepših primjera Art Nouveau arhitekture
Značajan broj Art Nouveau građevina možete sresti i u ulici Elizabetes, ali dvije najimpresivnije među njima su one na broju 10a i 10b. S obzirom da je ulica Elizabetes jedna od najdužih, najlakše ćete ih naći blizu križanja sa ulicom Antonijas, odnosno ako iz ulice Alberta skrenete desno u ulicu Antonijas, a potom iz nje lijevo u ulicu Elizabetes. 
Zgrada u ulici Strelnieku je prestižna Štokholmska škola ekonomije
Plava fasada sa živopisnim izduženim licima i figurom pauna, predstavlja možda i najprepoznatljiviji i najljepši primjer Art Nouveau umjetnosti u Rigi. Moram priznati da sam se malo pomučio dok sam pronašao ovu zgradu jer je izolovana od ostalih značajnih građevina Art Nouveau arhitekture, iako se u principu od ulice Alberta do nje stiže za svega par minuta hoda.
Ulice Elizabetes (gore lijevo i desno) i Alberta (dole lijevo) 
Postoje i mnoge druge zanimljive zgrade koje vrijedi spomenuti. Prva je na adresi Blaumana 28 i riječ je o klasičnoj Art Nouveau zgradi iz 1903. godine ukrašenoj zmajem, vukovima i gargojlima. Još jedna od interesantnih zgrada nalazi se unutar samog Starog grada, u ulici Jauniela. Riječ je masivnoj zgradi žute fasade takođe iz 1903., koja je nakon proglašenja nezavisnosti dugo vremena bila prazna, a onda je pretvorena u hotel. Karakteristična je po ukrasu u obliku ženske glave iznad ulaza
Ulica Alberta br. 9
Sljedeća zanimljiva zgrada sa psom čuvarom na vrhu nalazi se na adresi Škunu 10/12, ali prolaznici je vrlo lako mogu previdjeti jer je ulica uska i nepregledna. Miljenicima teorija zavjere će zapasti za oko i dekoracija u vidu ukršenih šestara i uglomjera koji se najčešće vezuju za masone.
Ulica Alberta br. 9
Ako pažljivo razgledate fasade u ulici Smilšu u Starom gradu, uočit ćete još jednu koja ostavlja bez daha. Prozori na prvom spratu su ukrašeni figurama muškarca i žene koji stoje pokraj drveta, a čitava konstrukcija služi kao potpora doksatu na spratu iznad. Centralni dio zgrade je ukrašen raskošnim reljefom pauna. Nekoliko koraka dalje se nalazi druga fasada vrijedna razgledanja. Ukrašena je gargojlima, kerubinima, licem žene sa sklopljenim očima, te figurama dvaju nagih djevojaka koje drže vijenac – simbol mira i harmonije.
Ulica Elizabetes
Spomenuću još nekoliko značajnih Art Nouveau građevina u Rigi. Na adresi Strelnieku 4a ćete prepoznati velelijepnu zgradu iz 1905. godine sa plavom fasadom u kojoj je trenutno smještena prestižna Štokholmska škola ekonomije. 
Detalji sa zgrada u ulicama Elizabetes i Alberta
Naredna zgrada je na adresi Kaleju 23, a prepoznaćete je po ukrasima u obliku tratinčice i suncu iznad ulaza. Za kraj bih spomenuo još i ulicu Vilandes do koje se stiže iz ulice Elizabetes. Riječ je o mirnoj, slabo prometnoj ulici sa prelijepim fasadama od kojih nažalost mnoge zahtijevaju hitnu restauraciju. Jedna od njih je zgrada na broju 11, sa predivnim ulazom ukrašenim sa dvije ženske figure.
Fasada u ulici Vilandes br. 11
Centar Rige je uvršten na UNESCO-vu listu zaštićene kulturne baštine, skupa sa svojom Art Nouveau arhitekturom. Art Nouveau građevine se mogu sresti u drugim gradovima Latvije kao što su Liepaja, Jurmala, Daugavapils i drugi.   

Riga (I dio)
Riga (III dio)
Riga (IV dio)

ponedjeljak, 3. kolovoza 2015.

Riga - šta posjetiti u prijestonici Latvije/Letonije? (I dio)

U prethodnom postu sam započeo priču o Rigi, glavnom gradu baltičke države Latvije, poznate i kao Letonija. Tu sam vam dao opšte smjernice kako stići do tamo i kako se snaći, a sada imam zadatak da vam predstavim ljepote ovog grada i na taj način vas podstaknem da se i sami zaputite u sličnu avanturu. Prije nego što pređem na opisivanje znamenitosti, spomenuo bih samo da Riga, iako najveći grad Baltika, ima „samo“ oko 700 hiljada stanovnika. Za razliku od drugih evropskih metropola koje su poklekle pod tempom modernog života, ovdje se još uvijek može osjetiti pitoma i ušuškana atmosfera. Smjestivši se u hotel, nisam gubio mnogo vremena pa sam se zaputio pravac u Stari grad.
Rolandova statua ispred Kuće crnih glava
Stari grad, na latvijskom jeziku poznat i kao Vecriga smješten je na desnoj strani rijeke Daugave (Zapadne Dvine), te predstavlja pravu malu zbirku interesantnih crkava, spomenika i drugih građevina kakve drugdje nećete vidjeti. Nalazi se na UNESCO-voj listi zaštićene kulturne baštine. Na samom obodu Starog grada, uz obalu Daugave smjestio se Riški dvorac. Prvobitno je sagrađen 1330. godine, kao rezidencija starješine Livonskog odreda. Izvorna zgrada je srušena polovinom narednog vijeka, a dvorac je kroz istoriju doživio više nadogradnji i rekonstrukcija. U dvorcu se nalaze Bijela sala, namijenjena za ceremonije vlade, Crvena sala, muzej umjetnosti, muzej nacionalne istorije i kancelarija predsjednika. U junu 2013. godine u dvorcu je izbio požar kojim je uništeno oko 3.200 kvadrata prostora, pri čemu je najviše stradala Crvena sala. Muzejske zbirke nisu zahvaćene požarom, ali im je nanesena šteta prilikom njegovog gašenja.
Riški dvorac
U neposrednoj blizini dvorca nalazi se nekoliko crkava. Prva od njih je Crkva Svetog Spasitelja (lat. Anglikāņu Sv. Pestītāja baznīca), anglikanska neogotička crkva s kraja 19. vijeka. Crkva je tokom sovjetske okupacije zatvorena, a 1973. je postala sjedište studentskog kluba Riškog politehničkog instituta. Nakon proglašenja nezavisnosti Latvije 1991. godine, crkva je ponovo stekla svoju prvobitnu funkciju. U podzemlju crkve se nalazi Centar za starije, a u funkciji je i javna kuhinja za beskućnike, te centar za zlostavljanu i zanemarivanu djecu.
Crkva Svetog Spasitelja
Sljedeća crkva je Katedrala Svetog Jakova (lat. Svētā Jēkaba katedrāle). Riječ je o rimokatoličkoj crkvi u gotičkom stilu posvećenoj Jakovu Zebedejevu, jednom od dvanaestorice Isusovih apostola. Crkva je posvećena 1225. godine. Kroz istoriju je prelazila iz ruke u ruku protestantima, jezuitima i luterancima, da bi na referendumu 1923. godine bila vraćena katolicima u službi katedrale, budući da Riška katedrala služi kao evangelističko-luteranska katedrala.
Katedrala Svetog Jakova
Naredna crkva koja se smjestila između prethodne dvije je Crkva Gospe Žalosne (lat. Sāpju Dievmātes Romas katoļu baznīca),u engleskom jeziku poznata i kao Our Lady of Sorrows. Riječ je o maloj rimokatoličkoj crkvi sa plavim krovom, sagrađenoj 1785. godine. Po nalogu ruske carice Katarine II crkva je dizajnirana u klasicističkom stilu, kao i sve okolne građevine na Trgu Pils. U 19. vijeku crkva je obnovljena, ovaj put sa fasadom u pseudo-rimskom stilu, a od klasicističke prošlosti je sačuvana samo njena plavo-bijela boja.
Crkva Gospe Žalosne
Uskom uličicom iz pravca Crkve Gospe Žalosne stiže se do Katedralnog trga kojim dominira Riška katedrala (lat. Rigas Doms), jedan od najupečatljivijih simbola grada. Kao što sam već spomenuo, riječ je o evangelističko-luteranskoj katedrali koja je sjedište riškog nadbiskupa. Kamen temeljac za prvobitnu katedralu je postavljen još 1211. godine, ali je svoj današnji izgled dobila krajem 19. vijeka. U arhitekturi katedrale ujedinjeni su elementi romanizma, rane gotike, baroka i Art Nouveau stila. Jedna od najznačajnijih znamenitosti katedrale su orgulje sa kraja 19. vijeka. Turistima se naplaćuje ulaz 3 eura, a pošto sam s vrata mogao da vidim otprilike unutrašnjost koja se nije značajno razlikovala od drugih crkava, mogu vam reći da nema ni potrebe da plaćate ulaznicu. Toranj katedrale je za vrijeme moje posjete (juli 2015) bio prekriven skelama zbog renoviranja, pa sam iz tog razloga preuzeo stariju fotografiju s interneta kako biste vidjeli pravi izgled katedrale.
Riška katedrala
Na Katedralnom trgu se nalazi i muzej umjetnosti „Riga Bourse“, smješten u zanimljivoj zgradi boje terakote. Muzej je osnovan 2010. godine kao dio Nacionalnog muzeja umjetnosti Rige i preuzeo je zbirke bivšeg Muzeja stranih umjetnosti koji datira još iz 1920. Muzej ima stalnu postavku koju čine galerija slika, zapadna i orijentalna galerija, kao i gostujuće izložbe. Ovo je jedan od muzeja o čijoj sam posjeti razmišljao, budući da se Nacionalni muzej umjetnosti renovirao u vrijeme mog boravka. Ipak, bilo je toliko stvari za istražiti napolju da sam na kraju odustao. Više informacija o muzeju možete dobiti na njihovoj zvaničnoj web stranici.
Katedralni trg i muzej "Riga Bourse" (dole)
Katedralni trg je ujedno i lokacija brojnih ljetnih bašta i restorana. Ja sam često ručao na ovom trgu u restoranu Charlie Pizza, koji je imao odličan izbor jela kako internacionalne, tako i italijanske kuhinje. Za nekog ko je prilično izbirljiv i ne jede dosta toga, ovo je bilo idealno mjesto za naći nešto po mom ukusu. I što je najvažnije, cijene su sasvim prihvatljive. Sam ambijent restorana čine separei presvučeni nekim plišanim materijalom u boji trule višnje. Enterijer pomalo djeluje kao da je carica Sisi tu odbacila višak namještaja prilikom proljetnog spremanja Šenbruna, ali udobnosti svakako ne fali.
Restoran Charlie na Katedralnom trgu
Sljedeći važan trg u Starom gradu je, zamislite, baš Starogradski trg. Njime dominira još jedan od prepoznatljivih simbola Rige, a to je Kuća crnih glava ili Kuća crnoglavih (lat. Melngalvju nams), kako vam volja. Izvorna zgrada je sagrađena u prvoj trećini 14. vijeka za potrebe Bratstva crnih glava, udruženja neoženjenih njemačkih trgovaca u Rigi. Zgrada je bombardovana od strane Nijemaca 1941., a ono što nisu uništili oni, dovršili su Rusi 1947. U periodu od 1995. do 1999. godine, Kuća crnih glava je ponovo izgrađena. Danas se u njoj nalazi sjedište predsjednikove administracije i nije otvorena za posjete, ali se tu nalazi i turistički info centar koji vam može biti od koristi. Više informacija o istoriji ove zgrade i same Rige možete dobiti u Latvijskom muzeju okupacije, smještenom u ružnjikavoj crnoj građevini oblika kvadra, odmah pored Kuće crnih glava. Ispred Kuće crnoglavih se nalazi statua Rolanda, franačkog vođe koji je zahvaljujući svojim strogim, ali pravednim osvajanjima postao simbol pravde u Sjevernoj Njemačkoj. Danas nekoliko gradova ima njegov kip, uključujući Rigu i Dubrovnik. Ovdašnji kip Rolanda postavljen je krajem 19. vijeka nakon odluke Udruženja riških istoričara, ali je u Drugom svjetskom ratu uništen skupa sa cijelim trgom, tako da današnji kip predstavlja samo repliku originala. Na trgu se takođe nalazi i Gradska vijećnica koja nije otvorena za posjete turista, te nekoliko suvenirnica i restoran.
Kuća crnih glava i Crkva Svetog Petra
U nesporednoj blizini Kuće crnih glava smještena je i Crkva Svetog Petra. Sagrađena je 1209. godine i predstavlja jednu od najstarijih građevina u Rigi. Jedini ostaci izvorne građevine su nekoliko vanjskih zidova i unutarnjih stubova oko kojih su kasnije izgrađeni veći stubovi. Crkva je kroz istoriju više puta dograđivana i rekonstruisana. Zvonik sa bakarnim krovom i pijetlom na vrhu izgrađen krajem 17. vijeka, a sa svojom visinom od 64,5 m je bio najviša drvena konstrukcija u Evropi tog vremena.
Crkva Svetog Petra u Rigi
U Drugom svjetskom ratu je pretrpjela veliku materijalnu štetu, a nacisti su ukrali i jednu od najvažnijih relikvija crkve, bronzanu menoru (svijećnjak) visoku 310 i široku 378 cm i odnijeli je u poljski grad Vloclavek. Crkva je u dekadama nakon završetka rata obnovljena, a menora je 2012. vraćena u Latviju. U toranj crkve je instaliran lift koji omogućuje posjetiocima da se popnu na vrh, odakle se pruža odličan pogled na okolinu. Međutim to zadovoljstvo će vas koštati čak 9 eura, tako da kao alternativu sa jednako dobrim pogledom predlažem Akademiju nauka za koju ulaznica košta 4 eura.
Stari grad noću
Iza Crkve Svetog Petra nalazi se Skulptura gradskih muzičara Bremena, koju je Riga dobila na poklon od njemačkog grada Bremena 1990 godine. Skulptura je inspirisana bajkom braće Grim o magarcu, psu, mački i pijetlu koji su nakon što su odbačeni od strane svojih vlasnika, odlučili da postanu slobodni muzičari. Bremen je inače bratski grad Rige, a simbolika skulpture je u tome što na neki način predstavlja slobodu koju je Riga dobila od Sovjetskog Saveza svega godinu dana nakon što je postavljena. Skulptura prikazuje scenu iz bajke u kojoj su se životinje popele jedna drugoj na leđa i proizvodile buku kako bi preplašile pljačkaše i preuzele njihovu kolibu. Inače, moram priznati da sam od psa mislio da je svinja, a čitajući po internetu uvidio sam da i drugi dijele moje mišljenje.
Gradska vijećnica (lijevo) i Spomenik muzičarima Bremena
Koliko je Riga bogata znamenitostima govori i činjenica da se već nešto dalje nalazi Crkva Svetog Jana/Ivana/Jovana (lat. Svētā Jāņa Evaņģēliski luteriskā baznīca), parohijska crkva evangelističko-luteranske crkve Latvije. Povećena je Ivanu Krstitelju i sadrži nekoliko umjetničkih djela sa njegovim likom uključujući i vitraž, te se u njoj i dalje aktivno održavaju službe.
Crkva Svetog Jana (lijevo i gore) i Reformatorska crkva (dole desno)
Ako sa Starogradskog trga skrenete u uske uličice, susrešćete se brojnim zanimljivostima. Na svakih nekoliko metara možete vidjeti neku od zanimljivih prodavnica suvenira koje vas mame da uđete i pogledate njihov sadržaj. Moja preporuka je da ih prvo sve pogledate pa da se na kraju odlučite za ono što želite kupiti. Ponuda je dosta slična, ali može se desiti da isti proizvod ima različitu cijenu od mjesta do mjesta.
Suvenirnice u Starom gradu
U uličici Maza Pils, naići ćete na Tri brata – najstariji kompleks stambenih kuća u Rigi. Najstarija od tri kuće (sa bijelom fasadom) datira iz 15. vijeka i karakteristična je po stepenastom zabatu, gotičkim dekoracijama i svega nekoliko renesansnih detalja. Druge dvije kuće potiču iz 17. vijeka, od kojih je prva izgrađena u stilu holandskog manirizma, a druga u baroknom stilu. Danas su u kompleksu Tri brata smješteni Državna inspekcija za zaštitu kulturne baštine i Latvijski muzej arhitekture.
Tri brata - najstarije kuće u Rigi
Još jedan od interesantnih trgova u Starom gradu jeste Trg Livu, okružen Velikim cehom, Malim cehom, Mačjom kućom (lat. Kaķu nams, eng. Cat house) i Ruskim dramskim pozorištem. Trg je izuzetno živ, prepun ljetnih bašta, uređenih cvijetnih površina i bicikala sa dvokolicom kojim riški mladići voze turiste po okolini. Veliki i mali ceh (esnaf) predstavljaju građevine koje su služile kao sjedište udruženja trgovaca u Rigi. Danas Veliki ceh služi kao sjedište Riške filharmonije, a u malom se održavaju različiti svečani događaji, poslovni sastanci, konferencije, balovi i koncerti.
Mali ceh (lijevo) i Trg Livu (desno)
Među najprepoznatljivijim simbolima Rige su svakako i dvije identične skulpture nakostriješene crne mačke sa podignutim repom koja se smjestila na šiljatim tornjevima jedne od zgrada pokraj Trga Livu. Prema legendi, bogati trgovac kome je odbijeno članstvo u Velikom cehu odlučio je postaviti figuru mačke na krov svoje kuće, tako da stražnjica mačke bude okrenuta prema njihovom udruženju. Sama kuća je izgrađena 1909. sa obilježjima srednjovjekovne arhitekture i nekoliko Art nouveau elemenata.
Mačja kuća (Cat house) u Rigi
U starom gradu se nalazi i posljednja aktivna sinagoga u Rigi. Sagrađena je 1905. godine i jedina nije spaljena u Drugom svjetskom ratu zahvaljujući opasnosti od širenja požara na okolne građevine. Takođe je jedna od nekoliko sinagoga u Sovjetskom Savezu koje nisu bile zatvorene tokom vladavine komunističkog režima. Nalazi se u ulici Peitavas i jedna je od rijetkih riških bogomolja sagrađenih u Art Nouveau stilu. Fasada sinagoge je vrlo jednostavna, jednobojna sa nenametljivim svijetloplavim ukrasima. Enterijer je nešto bogatije ukrašen, ali nisam bio u mogućnosti da je posjetim jer je ogromna željezna kapija ispred bila zaključana. Čitav prizor sa stražarom na ulazu mi nije budio preveliku želju da se raspitujem oko ulaska.
Veliki ceh (lijevo) i sinagoga (dole desno)
Obilazak Starog grada završavam prolaskom kroz tzv. Švedsku kapiju, jedinu preostalu od osam koliko ih je nekada bilo u riškoj utvrdi. Nakon šetnje pokraj ostataka zidina, stižem do kule koja je nekada korištena kao puškarnica. Datira iz 1330. godine i izvorno je nosila naziv Pješčana kula, a današnji izgled je dobila 1650. godine. Od 1919. godine u kuli se nalazi Ratni muzej, koji je kasnije proširen još jednom građevinom.
Black magic bar, zanimljiva fasada, Pješčana kula i Švedska kapija
Pored svega što sam naveo i opisao, Stari grad sadrži i brojne druge zanimljive građevine i muzeje, poput muzeja posvećenog suncu, muzeja farmacije, veoma popularnog Muzeja riške istorije i navigacije, te brojnih drugih.

Riga (II dio)
Riga (III dio)
Riga (IV dio)