Drakula tura (II dio): Zamak Bran i Brašov


Nakon višesatnog boravka u Sigišoari, o čemu sam pisao u prethodnom postu, nastavili smo put prema Pojani Brašov. Po dolasku tamo, smjestili smo se u hotel Rina Tirol, a za one koji su to željeli organizovan je večernji odlazak u Brašov. Društvo i ja smo bili zaista umorni, tako da smo odustali od te ideje i umjesto toga ostali u hotelu. To se pokazalo kao dobra ideja, jer smo mogli da uživamo u ogromnom jacuzziju i finskoj sauni bez smetnje ostalih. 

Zamak Bran

Problem se javio kada nas je obuzela glad, jer hotelska kuhinja nije radila tako kasno, a nisu imali šta da nam ponude. S obzirom da je Pojana Brašov planinsko odmaralište, potraga za trgovinom bi bila krajnje uzaludna, pošto biste prije naletjeli na medvjeda nego li na prodavnicu mješovite robe.

Pejzaž Pojane Brašov
Sutradan ujutro je zakazan izlet u Brašov, ali sam prije toga iskoristio priliku da prošetam Pojanom Brašov. Svuda naokolo su ogromna borova stabla i fascinantna priroda, tako da čovjek ne može da se osjeća loše u takvom ambijentu. Bilo mi je neizmjerno žao što nisam imao više vremena za šetnju i rado bih se vratio na ovo mjesto u proljeće ili ljeto, jer je izvrsno za opuštanje i bijeg od stvarnosti.

Pogled na Karpate na putu za Bran
Prije obilaska Brašova, u planu je bila posjeta zamku Bran, koji se za potrebe turizma često naziva dvorac grofa Drakule, iako nije dokazano da je on tu ikada boravio. Međutim, budući da zamak zloglasnog grofa Drakule iz romana Brema Stokera podsjeća na Bran, Rumuni su to odlučili iskoristiti u marketinške svrhe.

Zamak Bran, poznat i kao "Drakulin dvorac"
Ulaz u zamak
Zamak je smješten u blizini Brašova, na granici rumunskih pokrajina Transilvanije i Vlaške. Prvi dokumentovani zapisi o zamku potiču iz 14. vijeka, a u 15. vijeku je korišten kao zaštita od osmanskih napada. Što se tiče arhitekture zamka, ona je zasnovana na masivnim gotskim elementima konstrukcije. Nepravilan oblik citadele je posljedica konfiguracije terena na kojem je zamak izgrađen. Zamak je izgrađen uglavnom od kamena, cigle i drveta.

Kula zamka
Unutrašnje dvorište zamka
1920. godine, zamak je postao kraljevska rezidencija i omiljeno odmaralište kraljice Marije. Zamak je naslijedila njena kćerka Ileana, koja je tamo osnovala bolnicu za vrijeme II svjetskog rata. Tokom komunističkog režima, zamak je oduzet kraljevakoj porodici. 2005. godine, rumunska vlada je donijela poseban zakon koji dopušta povrat imovine koja je ilegalno oduzeta, tako da je Dominic von Habsburg, sin i nasljednik princeze Ileane dobio pravo na povrat zamka. On je 2009. godine otvorio obnovljeni zamak za posjete, učinvši Bran prvim privatnim muzejom u državi.

Eksponati u muzeju zamka Bran
Zamak iz drugačije perspektive

U zamku su izložene postavke umjetničkih predmeta, narodne radinosti i namještaja iz kolekcije kraljice Marije od Edinburga. Pod brdom na kome je smješten zamak, tokom cijele godine se održava vašar tradicionalne rumunske narodne radinosti, gdje možete kupiti različite suvenire ili nešto pojesti i popiti. Ja sam odlučio uživati u izvrsnom bezalkoholnom koktelu od višnje. Inače, cijene u Rumuniji su sasvim prihvatljive, a njihova nacionalna valuta LEI (ne koriste euro) ima jedne od najljepših novčanica koje sam vidio. Papir je gladak, lijepo oslikan i ima iskružene elemente prekrivene providnom folijom.

Pogled iz unutrašnjeg dvorišta
Eksponati iz zamka
Nakon zamka Bran, vraćamo se u autobus i nastavljamo prema Brašovu. Brašov je po broju stanovnika sedmi grad u Rumuniji i administrativni centar Brašovskog okruga. Okružen je Južnim Karpatima i pripada Transilvaniji. U Rumuniji je popularno da se na brdima iznad gradova postavi ime grada, po uzoru na Hollywood. Ni Brašov nije izuzetak.

Neološka sinagoga u Brašovu
Stari dio Brašova je prelijep, sa fascinantnom i pitomom arhitekturom. Jedno od prvih mjesta do koga stižemo jeste neološka sinagoga. Prvi Jevreji su se u Brašovu nastanili 1807. godine nakon pristanka gradskog vijeća. Njihov broj je 1890. godine iznosio 769, a do kraja 20. vijeka populacija je narasla na oko 6000. Tokom svjetskih ratova, Jeverji su bili sigurni u Brašovu, u smislu da ih se nije slalo u logore smrti, ali su s druge strane mnogi od njih su bili prezreni, isključeni iz privrednog života, djeca su izbačena iz škole, a sinagoga je opljačkana. Trobrodna sinagoga u Crnoj ulici izgrađena 1901. godine u španskom stilu, renovirana  je na svoju stogodišnjicu postojanja.

Crna crkva i uska uličica Strada Sforii
Nastavljamo šetnju prema Crnoj crkvi, a usput nailazimo na ulicu Strada Sforii, za koju Rumuni tvrde da je najuža ulica na svijetu. Jeste, ali malo sutra. Ja znam za najmanje tri ovakva prolaza u svom gradu. Ali, dobro, navikli smo da Rumuni prave atrakcije od ničega.

Crna crkva/Biserica Neagra
Crna crkva ili kako je Rumuni nazivaju Biserica Neagra je najveća protestantska crkva u Rumuniji, a krasi je i epitet najveće gotičke crkve između Beča i Istanbula. Izvorno se radilo o rimokatoličkoj crkvi Djevice Marije, čija je gradnja završena u 15. vijeku. Jedna od legendi vezanih za crkvu govori da je njemačko dijete uznemiravalo bugarske graditelje ili im je reklo da je jedan od zidova nakrivljen, nakon čega je iznervirani radnik gurnuo dijete sa crkvenog tornja i sakrio njegovo tijelo u crkvi da bi prikrio svoj zločin.

Detalji sa Crne crkve
Katoličke službe su kasnije zamijenjene luteranskim, tokom protestantske reformacije. Građevina je djelimično uništena tokom velikog požara koji su prouzrokovale habsburške snage u aprilu 1689., nakon čega je dobila svoju karakterističnu boju i naziv Crna crkva.

Pogled na Crnu crkvu sa vidikovca
Crkva raspolaže sa šest tona teškim zvonom, najvećim u Rumuniji, kao i sa impresivnim orguljama sa 4,000 cijevi, te zbirkom tepiha iz Anadolije koje su donirali transilvanijski saksonski trgovci. Najstarija skulptura u crkvi jeste gotovo propala bista Ivana Krstitelja. Biserica Neagra je danas simbol Brašova, a muzej je otvoren za posjetioce. Luteranska služba se obavlja svake subote za malu zajednicu Nijemaca u gradu.

Vijećnica na glavnom trgu
Prodaja cvijeća na glavnom trgu
Od crkve stižemo do centralnog gradskog trga, poznatog kao Trg vijeća (rum. Piata Sfatului). Trg ima bogatu istoriju, a nekada je tu bio postavljen i stub srama koji se koristio za javno ponižavanje i mučenje. Na njemu su kažnjavane vještice, ali je odrubljena i glava poglavaru obućarskog ceha Stefanu Steinertu, koji se usprotivio ulasku austrijske vojske u Brašov. Najznačajnija građevina na trgu je Vijećnica, sagrađena 1420. godine.

Izložba starih automobila
Zgrade oko trga su izgrađene u različitim stilovima, ali su ipak uspjele da se stope u kompaktnu i vizuelnu cjelinu. Za vrijeme naše posjete pokraj trga se održavala parada oldtajmera, pa smo mogli vidjeti čitavu kolonu starih vozila, koja su njihovi vlasnici uglancali posebno za ovu priliku.

Pravoslavna katedrala na glavnom trgu
Na trgu se između trgovačkih kuća, smjestila i pravoslavna katedrala, izgrađena 1896. godine u bizantskom stilu. Svake subote, ovdje se održavaju vjenčanja, gdje mladoženje i nevjeste čekaju u redu na vjenčanje, pazeći da se ne pogledaju jer to navodno znači lošu sreću. Crkva je vrijedna posjete zbog svojih fresaka i dekoracija, ali sam ja nažalost propustio da vidim njenu unutrašnjost.

Bijela kula (Turnul Alb)
Iduće mjesto koje smo obišli jeste Crna kula sa koje se pruža prelijep pogled na Crnu crkvu i staro gradsko jezgro. Odatle krećemo prema Bijeloj kuli (rum. Turnul Alb), izgrađenoj potkraj 15. vijeka na vrhu stijene. Naziv je dobila po fasadi okrečenoj u bijelo. Kula je visoka između 18 i 20 metara, u zavisnosti od terena na kome je građena. Na vrhu se nalazi bastion sa koga je na neprijatelje lansirana kiša kamenja, koje se i danas nalazi na bočnim zidovima. Vrata kule su postavljena tako visoko da su neophodne ljestve kako bi se unutra ušlo. Pretrpjela je značajnu štetu u požaru u kome je stradala i Crna crkva, a tokom vremena je više puta obnavljana.

Pogled na Brašov iz žičare
Obišavši krug, vratili smo se nazad na trg, gdje smo dobili nešto slobodnog vremena za samostalno razgledanje. Nakon odmora uz pizzu i coca-colu u jednom od restorana u centru grada, odlučili smo se odvesti žičarom na brdo iznad grada, kako bismo mogli panoramski posmatrati Brašov. Žičara ima ograničeno radno vrijeme, a mi smo nekako došli pred zatvaranje, tako da nismo mogli provesti mnogo vremena uživajući u pogledu na Brašov.

Poarta Ecaterinei
Opis Brašova bih završio pomenom još nekih atrakcija ovog grada koje sam vidio. To su Katarinina kapija (rum. Poarta Ecaterinei) iz 1559. godine, sagrađena u svrhu odbrane grada. Riječ je o jedinoj preživjeloj kapiji iz srednjovjekovnog perioda. Zapravo samo je njena centralna kula dio izvorne građevine. Četiri mala tornja, kao i kod kule u Sigišoari, svjedoče sudskoj autonomiji grada i pravu na izvršenje smrtne presude. Odmah pored Katarinine kapije, nalazi se i kapija Schei iz 1827/8. godine, koja ima izgled standardne trijumfalne kapije.

Crkva Svetog Nikole

Brašov je grad u kome možete da vidite mnogo toga, ali ja sam nažalost zbog ograničenja koja nameće putovanje sa agencijom bio uskraćen da vidim neke od prelijepih građevina kao što su Crkva Svetog Nikole, pravoslavna crkva Groaveri, Palata pravde i druge. Nadam se da sam vam uspio barem djelimično prenijeti atmosferu ovog pitomog rumunskog grada i podstaći vas da razmislite o Rumuniji kao svojoj sljedećoj destinaciji.

No comments:

Powered by Blogger.