srijeda, 4. veljače 2015.

Top 10 Bratislava - šta posjetiti?

Dugo sam se lomio oko toga da li na blogu pisati o ovoj destinaciji i na koji način pristupiti temi. Ovo je bilo jedno od prvih putovanja na koja sam išao sa turističkom agencijom i program puta je bio unaprijed ugovoren. Radilo se o novogodišnjoj turi Beč – Bratislava, a s obzirom na tadašnje putničko neiskustvo i prednosti samostalnog putovanja koje sam spoznao u godinama koje su dolazile, bojim se da se možda Bratislava i ja nismo upoznali u onoj mjeri u kojoj bi trebalo. Takođe, u to vrijeme mi je ideja o pisanju putopisnog bloga bila potpuno strana, a istini za volju nisam imao ni o čemu. To se odrazilo i na fotografije, tako da im nisam posvetio dovoljno pažnje, pa mi nećete zamjeriti ako se za potrebe ovog posta poslužim i nekima sa dobrog, starog google-a.

Pitate se zašto baš Bratislava, a ne neka „napucana“ evropska metropola? Vjerovatno je do mene, pošto su me oduvijek privlačile stvari koje nisu u centru pažnje i pretjerano izvikane. Još ako iza svega stoji neka legenda ili mračna priča, tim bolje. Bratislavi me je privukao, nećete vjerovati, sada već dobro poznati horor film Hostel, čija se radnja vrti oko tajne organizacije u kojoj bogataši plaćaju otmicu stranih turista da bi ih mučili na najbrutalnije načine. Sada se zasigurno pitate koga bi normalnog ovakvo nešto motivisalo da posjeti određenu destinaciju. Međutim, meni je cjelokupna ta fama dala neku posebnu draž ovom gradiću na Dunavu, iako naravno nema nikakve veze sa realnošću.

Za razliku od drugih evropskih prijestonica, Bratislava nije velika i ima manje od pola miliona stanovnika, ali upravo to vam omogućuje da se srodite s ovim gradom i doživite ga na znatno intimniji način. Zvanična valuta je euro, a službeni jezik slovački. Engleski vam neće biti od velike pomoći, naročito u konverzaciji sa starijom populacijom i veća je šansa da će vas razumjeti ukoliko pričate na našem. U nastavku ću vam predložiti 10 atrakcija koje ne biste trebali propustiti prilikom posjete Bratislavi. Ukoliko neko ima drugačije prijedloge, neka ih ostavi u komentarima ispod posta.

Bratislavski dvorac



Bijeli dvorac smješten na izolovanom brijegu Malih Karpata sa pogledom na Dunav je definitivno zaštitni znak Bratislave. Zgradu krase četiri tornja, od kojih je najviši tzv. Krunski toranj iz 13. vijeka na jugozapadnoj strani, sa svojih 47 metara visine. Vanjski zidovi i unutrašnji hodnici sadrže fragmente starih gotičkih i renesansnih građevinskih elemenata. Dvorac se koristi za različite arheološke i muzejske izložbe uključujući i 7,6 cm visok kip Moravske Venere koji datira još iz paleolita. Na trećem spratu dvorca se nalazi izložba koja prikazuje istoriju Slovačke, dok su na prvom spratu južnog krila dvorca smještene prostorije slovačkog parlamenta. U sjevernom krilu dvorca, bivšoj kapeli, sada je smještena koncertna dvorana. U dvorištu dvorca se nalazi ulaz koji vodi u dvoranu vitezova. 2008. godine je započela masovna restauracija dvorca, koja je trajala 5 godina i koštala je između 47 i 62 miliona eura. Tom prilikom, dvorac je dobio i novu, bijelu fasadu. Unutrašnjost dvorca sam obišao djelimično, plativši oko 4 eura za neku ne baš pretjerano dojmljivu postavku. Moguće da je renoviranje još uvijek bilo u toku, pošto mi je unutrašnjost djelovala prilično ruinirano. U svakom slučaju dvorac obiđite barem izvana, ukoliko nemate ambiciju da ulazite unutra.


Katedrala svetog Martina



U podnožju brijega na kojem je smješten bratislavski dvorac, na samom obodu istorijskog dijela grada, smjestila se rimokatolička katedrala svetog Martina. Ovo je najveća i jedna od najstarijih crkava u Bratislavi. Prvobitno je izgrađena u 13. vijeku u romanskom stilu, a krajem 14. vijeka reizgrađena u gotičkom. Katedrala je posvećena 1452. godine, a tokom nadolazećih vijekova je doživjela nekoliko rekonstrukcija. Njena najpoznatija umjetnina je kip svetog Martina i prosjaka, djelo austrijskog baroknog kipara Raphaela Donnera iz 18. vijeka. Druga znamenitost je jednometarska replika mađarske kraljevske krune svetog Stjepana izložena na tornju crkve, oko 85 metara iznad grada. Ulaz u katedralu se ne naplaćuje.

Stari grad



Stari grad sadrži mali, ali očuvan srednjovjekovni centar Bratislave, gdje su pored Bratislavskog dvorca i crkve svetog Martina smještene i brojne druge znamenitosti, kulturne i državne institucije. Šetnja šarmantnim, uskim ulicama starog grada je poseban užitak. Posjetite glavni trg (Hlavné námestie) na kome se nalaze stara gradska vijećnica (Stará radnica) i Rolandova fontana (poznata i kao Maksimilijanova fontana), Sedlársku ulicu, Ventúrsku ulicu i Mihaelovu ulicu sa Mihelovim vratima iz 14. vijeka (jedinim preostalim od četvora vrata u gradskim zidinama).

Staro narodno pozorište



Slovačko narodno pozorište se nalazi na Trgu Hviezdoslav. Izgrađeno je u periodu od 1885. do 1886. godine za vrijeme Austro-Ugarske u neo-renesansnom stilu, na temelju nacrta bečkih arhitekata Fellnera i Helmera koji su projektovali zgrade pozorišta u 10 evropskih zemalja. Izvorna zgrada je dizajnirana za 1000 gledalaca, a bila je osvijetljena pomoću 800 plinskih svjetiljki, dok je gledalište imalo luster sa 64 svjetiljke. Bratislavski kipar Victor Tilgner je 1888. izradio čuvenu Ganimedovu fontanu, koja se nalazi odmah ispred pozorišta.
Zgrada je bila sjedište slovačkog nacionalnog pozorišnog ansambla od 1920., a danas je sjedište samo opere i baletskog ansambla. Renovirana je u periodu od 1969. do 1972., kada je iza stare zgrade dodana moderna tehnička zgrada u kojoj se nalazi jedinstveni luster sa 2532 sijalice koje omogućuju kreiranje miliona kombinacija svjetlosnih slika u skladu sa odabranim programom.

Crkva svete Elizabete



Crkva svete Elizabete, poznata i kao Plava crkva je mađarska secesionistička crkva smještena u istočnom dijelu starog grada, u Bezrucova ulici, nekoliko minuta hoda od glavnog trga. Sagrađena je u periodu između 1907. i 1913. godine po dizajnu mađarskog arhitekta Odona Lechnera i predstavlja jednu od najljepših građevina secesije u svijetu. Crkva je posvećena Elizabeti, kćerki Andrije II, kralja Mađarske i Hrvatske. Sastoji se od jedne lađe i cilindričnog tornja visine 36,8 m.  Izvana je obojena u svijetloplavu boju i ukrašena plavim majolika pločicama, koje su autohtoni slovački proizvod i proizvode se u gradu Modra u zapadnoj Slovačkoj. Krov je takođe ukrašen plavim, glaziranim pločicama. Unutrašnji dizajn, pored ostalog, čine elizabetanska ruža i kružni mozaik svete Elizabete.

Statue



Ulice Bratislave su dom mnogobrojnih zanimljivih statua. Vjerovatno najpoznatija među njima je Čumil, koji predstavlja radnika koji viri iz šahta i posmatra prolaznike. Iako statua datira iz 1997., za veoma kratko vrijeme je stekla veliku popularnost. Pored Čumila, zanimljive su i statua Napoleonovog vojnika, koji stoji oslonjen na klupu na glavnom trgu; zatim Schone Naci, čovječuljak sa frakom i cilindrom, koji je bio stvarna ličnost sa ulica Bratislave. Tu su i Paparazzo,  zatim statua vještice, kao i kip tvorca najljepših bajki svih vremena, Hansa Kristijana Andersena. Ovo su samo neke od mnogobrojnih bronzanih i kamenih statua na koje ćete naletjeti prilikom šetnje Bratislavom.


Stub kuge



Morový stub (Morový stĺp) je stub izgrađen 1713. godine iz javnih donacija, s ciljem da se obilježi kraj kuge koja je pogodila Bratislavu. Prema dokumentima, na kraju 1712. evidentirano je 3.860 preminulih. Veliku zaslugu u borbi za suzbijanje kuge imao je estergomski nadbiskup i mađarski kardinal Christian August Sasky, čije je ime urezano u dnu stuba. Stub se nalazi nedaleko od Novog mosta i Bratislavskog dvorca, a njegov autor je nepoznat. Kamenu ogradu je izgradio austrijski kipar Jozef Sartory. Reljefi ispod stuba prikazuju Svetu Rosaliju i događaje iz vremena kuge. Na obodu se nalaze kipovi svetih Roka, Andrije i Karla Boromejskog. Na vrhu stuba se nalazi kip svetog trojstva, a kipovi sa bočnih strana stuba prikazuju Djevicu Mariju i prvog ugarskog kralja Stjepana I. Ovi kipovi s reljefima na postoljima svojom bogatom ornamentikom i modeliranjem oblika imaju tendenciju ranog rokoko stila. Stub je renoviran u više navrata, a posljednja obnova je realizovana u periodu između 2003. i 2007.

Novi most



Novi most je dovršen i pušten u promet 1971. godine. Za razliku od većine neuglednih komunističkih građevina, on se svojim izgledom uklopio u u vijekovima staru arhitekturu Bratislave. Most bi bio kao i svaki drugi da na sredini mosta nije izgrađen restoran i opservatorij, koji svojim izgledom podsjeća na NLO. U vrijeme moje posjete Bratislavi, restoran je bio obavijen maglom, tako da se nije isplatilo ići gore. Restoran je navodno prilično skup, ali nije potrebna prethodna rezervacija. Na opservatoriju su dostupni i suveniri koje možete kupiti, ali i vjerujem da će i sam pogled na grad biti prelijepa uspomena. U blizini mosta se nalazi i veliki shopping centar za ljubitelje kupovine.

Palata Grasalković



Palata Grasalković je zdanje izgrađeno  1760. godine u rokoko/kasnom baroknom stilu, sa francuskim vrtom. Izgrađena je za Antuna Grasalkovića, predsjednika tadašnje mađarske privredne komore i savjetnika Marije Terezije. Palata je bila središte baroknog muzičkog života u Bratislavi. Nakon rekonstrukcije 90-ih godina 20. vijeka, palata je postala rezidencija slovačkih predsjednika. Palata je čuvana 24 h dnevno od strane počasne garde koja svakodnevno maršira ispred nje. Veliki barokni park je otvoren za javnost čak i kada je predsjednik u rezidenciji. Posebno je interesantan u vrijeme Božića, kada je ukrašen po uzoru na Coca-coline zimske reklame.

Božićna pijaca



Od 1993. godine u Bratislavi se na glavnom trgu svake zime u periodu od 21/22. novembra pa do 23. decembra otvara tzv. Božićna pijaca. Inspirisana drugim evropskim prijestonicama i Bratislava već više od 20 godina slijedi ovu tradiciju. Tu možete probati različite kulinarske specijalitete poput pečenih kobasica, guščje jetre, svinjske koljenice, božićne supe od kiselog kupusa (kapustnica), palačinaka od krompira punjenih kupusom (lokše), pogača i pečenog kestenja. Pored hrane, tu možete naći i predmete od drveta, keramike i stakla, kao i kape, rukavice i šalove koji mogu poslužiti kao savršen božićni poklon. Pijaca ima i prateći zabavni i muzički program, kao i klizalište. Stoga, ukoliko ste planirali posjetu Bratislavi, možda je ovo baš pravo vrijeme za to.

Najnoviji putopis iz Bratislave možete pročitati ovdje.

Broj komentara: 6:

  1. Bratislava zvuči (i izgleda) super. Slažem se da su mirniji gradovu u Evropi vrlo često mnogo privlačiniji od velikih metropola. Pogotovo božićna pijaca izgleda fantastično.

    Mersad
    Mersad Donko Photography

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Lično volim destinacije koje turisti nisu masovno kolonizovali, tako da je za mene Bratislava uvijek dobar izbor.

      Izbriši
  2. Nakon ovog lepog opisa Bratislave stavljam je na svoj popis obilaska evropskih prestonica, jer ste me baš zainteresovali ovim svojim tekstom. Presudilo je i to što i ja volim gradove koji nisu izazovni većini putnika ;)

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. I sam sam takav što se tiče izbora gradova. A u Bratislavi se čovjek osjeća na neki način kao kod kuće, jer izgledom podsjeća na naše gradove, a opet ima nešto svoje, autentično.

      Izbriši
  3. Bratislava je divan grad. Rekla bih da jos uvek nije potpao pod preveliku uzurbanost velikih evropskih gradova i time zadrzao svoju dusu. Sjajno ste ga opisali :)

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Upravo iz tog razloga me je i osvojila. Mirna je, bez prevelike vreve turista i ima dušu. :)

      Izbriši