ponedjeljak, 22. prosinca 2014.

Rim u 3 dana - šta posjetiti? (Dan 3)

Prva dva dana boravka u Rimu prošla su nestvarno brzo, a kako i ne bi kada je boravak tamo bio čist užitak. Trećeg i ujedno posljednjeg dana boravka nagrađeni smo predivnim sunčanim vremenom, a temperatura vazduha je bila toliko prijatna da nam čak ni jakne nisu bile neophodne.

Ostaci Trajanovog foruma i crkve Santa Maria di Loreto i Santisimo Nome di Maria
Krenuli smo sada već uhodanom rutom od hotela Tre Stelle ka centru grada, prolazeći po ko zna koji put pokraj ostataka Trajanovog foruma. Iskoristili smo priliku da napravimo par fotografija iz drugačije perspektive. Svud naokolo su se kretale grupice turista, fotografišući se sa animatorima obučenim u gladijatore.


Slavoluk Septimija Severa
Odlučili smo utvrditi gradivo i što se tiče Rimskog foruma, gdje smo izbliza mogli vidjeti neke detalje koje smo ranijih dana samo letimično pregledali. Fotografisali smo i slavoluk Septimija Severa, a zatim se bacili u potragu za kipom čuvene Kapitolske vučice koja doji blizance Romula i Rema.

Replika Kapitolske vučice
Kip nalazimo u jednoj od uskih uličica na Kapitolu, smješten na nekoliko metara visok stub. Naravno, radi se o replici, dok se original za koji se pretpostavlja da datira još iz 5. vijeka p.n.e., čuva u Kapitolskom muzeju. Romul i Rem su sinovi boga Marsa i sveštenice Reje Silvije i oni se u rimskoj mitologiji smatraju osnivačima Rima. Prema legendi, kada je Amulius, djed Romula i Rema svrgnut od strane svog brata Numitora, uzurpator je naredio da blizanci budu bačeni u rijeku Tiber. Spasila ih je i za njih se brinula vučica, sve dok ih nije pronašao pastir Faustulus koji ih je podigao i othranio.

Statua boga Tiberina
Nastavljamo šetnju Kapitolom i dolazimo do kamene statue rimskog boga Tiberina, sina Okeana i Tetide. Tiberin se smatrao duhom zaštitnikom rijeke Tiber. Prema mitologiji, Tiberin je pronašao Romula i Rema i dao ih vučici da se stara o njima, što ima logike budući da se bog poistovjećuje sa rijekom Tiber u koju su bačeni. Statua prikazuje boga Tiberina u poluležećem položaju kako drži kornukopiju (rog izobilja). U dnu statue se nalaze i figure Romula i Rema.

Statua boga Nila
U neposrednoj blizini ove statue nalazi se i druga, koja predstavlja utjelovljenje rijeke Nil u liku istoimenog boga. Nil je prikazan slično kao i Tiberin, u poluležećem položaju sa kornukopijom. Statue se razlikuju ponajviše po tome što je sastavni dio ove umjesto blizanaca sfinga, na koju je bog oslonjen.

Rimski forum
Bacamo posljednji pogled na dio rimskog foruma u kojem se nalaze ostaci hrama cara Vespazijana, slavoluk Septimija Severa i ostatke Saturnovog hrama s njegove desne strane (prema slici). Pošto nam je posljednji dan boravka, a ostalo je još dosta toga da se obiđe, odlazimo u dijelove grada u kojima ranije nismo bili.

Hram Portuna
Sljedeća stanica nam je Forum Boarium, smješten u ravnici u blizni rijeke Tiber, između brda Kapitola, Palatina i Aventina. U okviru foruma se nalaze dobro očuvani ostaci nekoliko hramova. Prvi je Hram Portuna, rimskog boga ključeva, vrata i stoke, koji datira iz prvog vijeka p.n.e. Riječ je o pravokutnoj građevini sa tetrastilnim trijemom i ćelijom na visokom postolju, do kojih se stiže stepenicama. Trijem čine četiri frontalna jonska stuba i po dva koja ulaze u dubinu građevine. Pored ovih samostojećih stubova, duž bočnih i stražnje strane hrama se takođe nalaze stubovi, ali su ugrađeni u konstrukciju. Svoju očuvanost, hram može zahvaliti tome što je 872. pretvoren u crkvu posvećenu Mariji Egipćanskoj.

Hram Herkulesa Pobjednika
Jugoistočno od ovog hrama, na Piazzi Bocca della Verita (u slobodnom prevodu Trg usta istine), smjestio se hram Herkulesa Pobjednika. Hram je kružnog oblika, sagrađen u grčkom peripetalnom stilu i u cjelosti je okružen kolonadama. Zbog takvog izgleda, dugo se bilo u zabludi da je riječ o Vestinom hramu, sve dok ga Napoleonov službenik Camille de Tournon nije pravilno identifikovao. Hram datira s kraja drugog vijeka p.n.e. i sastoji se od okrugle ćelije okružene sa dvadeset korintskih stubova. Izvorni zidovi ćelije sagrađeni od sedre i mramora, kao i devetnaest od dvadeset originalnih stubova i dalje postoje, ali je krov naknadno zamijenjen novim. Hram je najstarija očuvana građevina od mramora u Rimu.

Bazilika sveta Marija Kozmedinska
Preko puta ovog hrama nalazi se Bazilika sveta Marija Kozmedinska, sagrađena u 6. vijeku za vrijeme bizantskih papa na temeljima hrama Templum Herculis Pompeiani. Crkva privlači brojne posjetioce, prvenstveno zbog antičkog mramornog reljefa Bocca della Verita uzidanog u portik crkve 1632. godine, ali i zbog dobro očuvane korske ograde s početka srednjeg vijeka, lijepih podnih mozaika i zvonika, koji je jedan od najviših u Italiji. Jedna od najznačajnih relikvija crkve jeste lobanja Svetog Valentina, koja se čuva u lijevom bočnom oltaru.

Cestijeva piramida
Šetnju nastavljamo pokraj drvoreda duž rijeke Tiber. Odlučili smo obići Cestijevu piramidu, koja se na mapi nalazi poprilično daleko od ostalih atrakcija Rima. Bez obzira što nam nije usput, ne želimo propustiti da vidimo piramidu usred Rima. Nalazi se u neposrednoj blizini utvrde Porta San Paolo i protestantskog groblja. Piramida je sagrađena između 18. i 12. godine p.n.e., kao grobnica Gaja Cestija, sudije i člana Epulona, jednog od četiri velika sveštenička reda u Rimu. Izgrađena je od betonskih blokova prekrivenih bijelim mramornim pločama i visoka je 27 metara. U unutrašnjosti piramide se nalazi jednostavna komora cjevastog oblika. Kada je ponovo otkrivena 1660. godine, sadržavala je freske, ali one do danas nisu očuvane. Budući da u piramidi nije bilo drugih predmeta, pretpostavlja se da je opljačkana još u antičko doba.

Tibersko ostrvo
Nakon obilaska piramide, kupujemo ručno pravljene bombonjere u jednoj od slastičarnih i uživamo u njima. Vraćajući se istim putem kojim smo došli, stižemo do mjesta sa kojeg se pruža pogled na Tibersko ostrvo, manje od dva ostrva na rijeci Tiber. Ostrvo je sa oba kraja povezano mostovima sa kopnom još od antičkog doba. Most Fabricio, jedini izvorni most u Rimu, povezuje ostrvo sa sjeveroistočne strane sa Marsovim poljima.

Piazza Navona
Bacivši pogled na mapu, odlučujemo se za posjetu Trgu Navona (Piazza Navona), čuvenom po svojim fontanama. Trg je dizajnirao Bernini, zadržavši oblik starorimskog hipodroma koji se nekada nalazio na tom mjestu. Centralni dio trga zauzima čuvena Fontana četiri rijeke sa obeliskom u sredini (Fontana dei Quattro Fiumi) iz 1651., djelo arhitekta i kipara Gian Lorenza Berninija. Nasuprot njoj se nalazi barokna crkva Sant' Agnese in Angone iz 17. vijeka, a pokraj nje i Palata Pamphilj sa freskama Pietra de Cortonea.

Fontana četiri rijeke na Piazzi Navona
Na trgu se nalaze još dvije velike fontane. Na južnom dijelu trga smještena je Fontana del Moro sa velikim bazenom i skulpturama četiri Tritona (djelo arhitekte Giacoma della Porte, 1575.) kojima je Bernini 1673. dodao svoj kip Maora koji se hrva sa delfinom.

Fontana del Moro na Piazzi Navona
Na sjevernoj strani trga se nalazi Neptunova fontana iz 1574. godine koja je takođe djelo Giacoma della Porte, a 1878. joj je dodat kip Neptuna, kako bi u omjerima bila jednaka Fontani del Moro.

Neptunova fonatana na Piazzi Navona
Sljedeća stanica nam je čuveni Panteon ili hram svih bogova, prvobitno je sagrađen tokom Augustove vladavine (27 p.n.e – 14. n.e), a rekonstruisan oko 126. godine n.e. za vrijeme Hadrijanove vladavine što je radikalno izmijenilo izgled građevine. Današnji izgled Panteona, prepoznatljiv po svojom kolonadnom trijemu sa pogledom na trg i izolovanom valjku iznad kojeg se uzdiže kupola, znatno se razlikuje od hrama iz Hadrijanovog doba.

Panteon
Ono što najviše fascinira jeste savršeno polukružna kupola Panteona, koja predstavlja najveću kupolu ikada izgrađenu upotrebom zidne konstrukcije. Kružni otvor u sredini kupole omogućuje slobodan dotok svjetlosti, čime se naglašava prsten otvora, materija i oblik kupole. Od 7. vijeka hram se koristi kao crkva posvećena Svetoj Mariji Mučenici, što je u skladu s tim dovelo do modifikacije enterijera. Rimski Panteon je poslužio kao inspiracija za gradnju Rotunde Svete Marije u Mosti na Malti, što sam odmah prepoznao kada sam bio na Malti, iako tada nisam znao ovu informaciju.

Unutrašnjost Panteona
Ostatak dana smo proveli u ponovnom obilasku omiljenih mjesta u Rimu, poput Fontane di Trevi i Španskih stepenica, upijajući energiju ovog fantastičnog grada. Sutradan ujutro smo se odjavili iz hotela i uputili se nazad ka stanici Termini, gdje smo trebali kupiti voznu kartu do aerodroma. Crkva sveto srce Isusovo (Sacro Cuore di Gesu) sa zlatnim kipom Isusa na tornju bila je posljednja u nizu zanimljivih građevina koje smo imali priliku vidjeti prije nego što smo se teška srca oprostili od grada koji nam je za veoma kratko vrijeme prirastao srcu.


Crkva sveto srce Isusovo
Rim - Dan 1      Rim - Dan 2

petak, 12. prosinca 2014.

Rim u 3 dana - šta posjetiti? (Dan 2)

Rim je jedan od onih gradova koje možete i treba da obiđete pješke. Ako mene pitate, u ovom gradu je grijeh koristiti javni prevoz zato što u svakoj uličici kroz koju prođete ili u koju zalutate možete vidjeti neku prelijepu građevinu, kip ili fontanu. Ako ste u dobroj kondiciji, uz udobnu obuću nećete imati velikih poteškoća pri obilasku grada.


Rimski koloseum
Drugi dan boravka u Rimu odlučili smo posvetiti Vatikanu. Na karti je djelovao poprilično udaljeno od našeg hotela, ali usput nas je okupiralo toliko divnih prizora da nam je dolazak do krajnjeg cilja prošao brže nego što smo očekivali. Zastali smo da fotografišemo ostatke antičkog Rima, koji se mjestimično izdižu unutar savremenih naselja.


Ostaci antičkog Rima
Kada smo već bili nadomak rijeke Tiber (Tibar) svratili smo u jednu od obližnjih pekara da doručkujemo. Rim je prilično skup grad, tako da smo za parče pizze morali izdvojiti oko 4 eura, iako nije bila baš da poližeš prste. Najzad smo došli do Anđeoskog mosta koji vodi na drugu stranu Rima, do Anđeoske tvrđave.


Statua na Anđeoskom mostu
I još jedna statua sa istog mosta
Anđeoska tvrđava je mauzolej cara Hadrijana, sagrađen po njegovoj naredbi. Građena je u periodu od 135. do 139. godine, a nekoć je bila obložena mramorom sa zlatnom kočijom cara prerušenog u Apolona na vrhu. Sadašnje ime tvrđava je dobila 590. godine, kada se Grguru Velikom koji je predvodio procesiju za zaustavljanje kuge ukazao anđeo koji uvlači mač u korice. Pretpostavljalo se da taj prizor označava kraj pošasti. 


Anđeoska tvrđava
Na vrhu tvrđave se nalazi spomenik anđela. Godine 847. tvrđava je pretvorena u papinsku utvrdu, a kasnije je podzemnim tunelima povezana sa Vatikanom. U 20. vijeku tvrđava je pretvorena u muzej u kome se u 58 soba čuvaju željezne blagajne, freske i različita građa koja se odnosi na izgradnju tvrđave.


Most Viktora Emanuela II
Pogled na Bolnicu svetog duha i kupolu Bazilike svetog Petra
Sa Anđeoskog mosta se pruža jako lijep pogled na Most Viktora Emanuela II, kupolu Bazilike svetog Petra i Bolnicu svetog duha (koja danas funkcioniše kao kongresni centar).


Prilaz Vatikanu
Prešavši most, stižemo polako do Trga svetog Petra, na čijem kraju se uzdiže ogromna bazilika. Trg je u cjelosti projektovao Gian Lorenzo Bernini od 1656. do 1667. pod nadzorom pape Aleksandra VII. Do trga se stiže Cestom pomirenja (Via della Conciliazione) koja ga povezuje sa Anđeoskom tvrđavom. Trg ima oblik elipse, a omeđen je četvorostrukom kolonadom.


Bazilika svetog Petra
U centru trga se nalazi obelisk, sa čijih strana su smještene fontane. Obelisk je porijeklom iz Heliopolisa (područje današnjeg sjeveroistočnog Kaira), a Vatikan mu je treća adresa (prije toga je bio premješten u Aleksandriju). Na trenutno mjesto je donešen 1586. godine po uputama pape Siksta V i jedini je obelisk koji u Rim nije stigao još u antičko doba.


Bazilika svetog Petra
Bazilika svetog Petra je izgrađena u klasičnom renesansnom stilu na mjestu prethodne bazilike i najveća je crkva na svijetu (pokriva 2,3 hektara površine). Ova bazilika ipak nije papino glavno sjedište, nego je ta čast pripala Baziliki svetog Ivana Lateranskog. Ipak, zahvaljujući njenoj veličini i lokaciji predstavlja glavnu papinsku crkvu i u njoj se održava većina ceremonija. Za današnji izgled bazilike zaslužan je ponajviše Michelangelo, čiji se najvažniji doprinos građevi ogleda u predivnoj, 138 metara visokoj, kupoli. Izgradnja bazilike je u najvećoj mjeri finansirana novcem od trgovine oproštajnicama grijehova.


Kupola bazilike svetog Petra
Trg je vrvio od brojnih turista, koji su u nepreglednim redovima čekali na posjetu Sikstinskoj kapeli. Iako sam i sam imao veliku želju da je posjetim, nikako mi se nije mililo da čekam toliko dugo jer strpljenje zaista nije na listi mojih vrlina. Odlučio sam ostaviti tu posjetu za neki drugi odlazak u Rim i iskoristiti priliku da što više vremena provedem u vanjskim obilascima. Rim je sam po sebi kao muzej na otvorenom, tako da prilikom prve posjete ne morate posjećivati prave muzeje, jer toliko toga ima da se vidi i napolju.


Pogled na anđeosku tvrđavu i most sa Mosta Viktora Emanuela II
Umjesto čekanja na ulazak u kapelu, odlučio sam se za šetnju oko vanjskih granica Vatikana. To možda i nije bila najsjajnija ideja, jer je potrajalo dugo, a put nas je vodio uglavnom kroz lijepa, ali savremena naselja. Ipak, nakon toga smo se mogli pohvaliti da smo obišli jednu državu duž njenih granica, pa makar to bila i najmanja država na svijetu. Stigli smo na početnu tačku, ovaj put prešavši preko Mosta Viktora Emanuela II. Sada smo imali priliku vidjeti Anđeoski most iz druge perspektive.


Crkve blizankinje Santa Maria in Montesanto i Santa Maria dei Miracoli
Izgubivši se u životopisnim ulicama Rima, stigli smo do trga koji se na italijanskom zove Piazza del Popolo usput obavivši i simboličan shopping u jednom od butika. Veče prije smo bili na istom trgu, ali po danu je bilo moguće razaznati više detalja. Oni koji su gledali film Anđeli i demoni svakako će ga prepoznati. Na prilazu trgu dominiraju crkve blizanke (crkva Santa Maria in Montesanto i crkva Santa Maria dei Miracoli), a na njegovoj sredini se nalazi obelisk Setija I kojeg je dovršio Ramzes II. Obelisk je, kao i onaj na trgu Svetog Petra, porijeklom iz Heliopolisa. Ovaj obelisk je drugi najstariji u Rimu i jedan od najviših.


Neptunova fontana na Piazza del Popolo
Na trgu se nalazi i nekoliko fontana, od kojih je najuočljivija Neptunova fontana. Sagrađena je 1822-23. i prikazuje boga mora Neptuna sa trozupcem, u društvu dva Tritona. Smještena je na zapadnoj strani trga i kao i druge fontane na trgu, djelo je Giovannija Ceccarinija.


Ostaci Trajanovog foruma i Il Vittoriano
Prateći Ulicu Korzo (Via del Corso) koja povezuje trg Popolo sa trgom Venecija, stižemo ponovo do Vittoriana. Odlučujemo se popeti stepenicama na njega i razgledati odatle grad. Odozgo se pruža zaista divan pogled na obližnji parkić i kupole brojnih rimskih crkava. Usput nas je zabavio jedan, nimalo plašljivi, galeb koji je ponosno pozirao turistima.

Pogled sa Il Vittoriana na obližnji park
Neustrašivi galeb koji pozira
Obišli smo Vittoriano s druge strane, bacivši još jedan pogled na Trajanov i Rimski forum. Između Rimskog i Cezarovog foruma, u blizini slavoluka Septimija Severa, smjestila se i crkva Santi Luca e Martina. Crkva je prvobitno posvećena svetoj Martini, rimskoj djevici i mučenici iz 3. vijeka, kćerki uglednog konzula. 


Rimski forum i crkva Santi Luca e Martina
Nakon što je rano ostala bez oba roditelja, odlučila je zavještati svoje nasljedstvo siromašnima i posvetiti se njezi bolesnih. Budući da je bila djevojka nesvakidašnje ljepote, privukla je pažnju cara Aleksandra Severa, čiju je prosidbu odbila. Nakon što je saznao da je hrišćanka, car ju je dao uhititi i izvesti pred sud u namjeri da je natjera da se odrekne svoje vjere. Budući da je ona to odbila učiniti, mučena je, a naposlijetku joj je odrubljena glava.


Rimski koloseum
U neposrednoj blizini Rimskog foruma smješten je i Koloseum poznat i kao Amfiteatar Flavijevaca. Jedna je od najpoznatijih turističkih atrakcija grada Rima, a 2007. godine je uvršten na nezvaničnu listu 7 novih svjetskih čuda. Gradnja je započela 72. godine, za vrijeme cara Vespazijana, a završena desetak godina kasnije, tokom vladavine njegovog sina Domicijana. Imao je 50.000 mjesta za sjedenje, a služio je za gladijatorske borbe, kao i borbe sa životinjama. Mjesta su bila strogo podijeljena prema statusu, a u slučaju požara koloseum se mogao isprazniti za svega 10 minuta.


Rimski koloseum
Koloseum je tokom vremena, a naročito kroz srednji vijek prošao kroz nekoliko radikalnih promjena namjene. Krajem 6. vijeka u njegovu strukturu je ugrađena crkvica, ali to nije povećalo vjerski značaj građevine. Kasnije je arena pretvorena u groblje, a brojni nadsvođeni prostori u nastambe i radionice. Koloseum je pretrpio značajnu štetu u zemljotresu 1349. godine, a veliki dio njegovog kamena je iskorišten za gradnju drugih objekata i spomenika.  Danas je Koloseum simbol Rima i prima milione posjetilaca godišnje. Od 1993. do 2000. godine sproveden je veliki sanacioni program za zaštitu i očuvanje Koloseuma, koji je koštao 40 milijardi italijanskih lira.


Druga strana Koloseuma
U neposrednjoj blizini Koloseuma, nalazi se i Konstantinov slavoluk sa trojim vratima. Ovo je najveći i najukrašeniji slavoluk antike. Podignut je nakon Bitke na Milvijskom mostu i opisuje tu bitku na jednom malom frizu svog reljefa, dok su ostali ukrasi uzeti gotovo u cjelosti sa drugih, starijih spomenika. To je učinjeno da bi slavoluk što prije bio dovršen, ali i da se najavi povratak dobre vladavine. Reljefi potiču uglavnom od „dobrih“ (moćnih) careva: Trajana, Hadrijana i Marka Aurelija.

Konstantinov slavoluk
S obzirom da se moja foto tura drugog dana završava ovim prizorima, mogu samo da pretpostavim da sam nakon zalaska sunca nastavio obilazak mjesta koja su me se najviše dojmila prethodnog dana. Još jedan dan boravka u Rimu je bio gotov, a sljedećeg dana smo uspjeli obići rekordan broj mjesta, o čemu ću pisati u narednom postu.

Rim - Dan 1     Rim - Dan 3

petak, 5. prosinca 2014.

Rim u 3 dana - šta posjetiti? (Dan 1)

Na red je došlo da podijelim s vama i svoje iskustvo iz vječnog grada Rima. Ovo je jedno od putovanja na kojima sam bio znatno prije rađanja ideje o pokretanju putopisnog bloga, tako da nažalost nisam pamtio sve one korisne turističke detalje kao što to činim sada. Ipak, potrudiću se da rekonstruišem uspomene i što vjernije vam dočaram ono što sam tamo vidio i doživio.

U to vrijeme sam počeo raditi svoj prvi posao i bio sam još uvijek u procesu navikavanja na rano ustajanje i osmosatno radno vrijeme. Nakon dva mjeseca rada, ukazala mi se prilika da spojim praznik sa subotom i nedjeljom i otputujem negdje na produženi vikend. Brzo sam se bacio na pretragu aranžmana i našao jedan koji mi se izuzetno dopao, a u koji sam se mogao finansijski uklopiti. Naime, radilo se o trodnevnom putovanju u Rim avionom. Budući da se sve odigralo na brzinu, nisam se uspio pretjerano informisati o onome što grad nudi, što mi se sada kao ozbiljnom putniku više ne dešava.


Let je bio zakazan za 6 h ujutro, što je podrazumijevalo dolazak na beogradski aerodrom u 4h. Prije tog putovanja sam samo jedanput letio avionom i tada mi je rečeno da ću karte dobiti na šalteru agencije na aerodromu. Očekivao sam da tako bude i ovaj put, međutim u 4h ujutro nijedan šalter nije bio otvoren. Čekali smo i čekali, ali ni nakon sat vremena se ništa nije dogodilo. Dodatno obeshrabrenje bila je činjenica da ime agencije preko koje smo rezervisali aranžman nije pisalo iznad bilo kog šaltera. Plus u 5h ujutro niste mogli nikoga nazvati da se informišete. Na kraju smo otišli na šalter tadašnjeg Jata da pitamo šta ćemo. Oni su nam uzeli pasoše i ustanovili da se nalazimo u njihovoj bazi, te nam odštampali karte. Pao mi je kamen sa srca.

Bazilika svete Marije Velike
Let do Rima je trajao 1h i 10 minuta, a tamo nas je dočekalo izuzetno prijatno vrijeme u odnosu na ledeni beogradski novembar. Još u toku leta smo ustanovili da ovo nije jedan od organizovanih aranžmana kako smo mislili, tako da smo odustali od nade da će nas na aerodromu neko iz agencije dočekati. Nakon što smo prošli pasošku kontrolu, počeli smo se uokolo raspitivati kako da dođemo do centra. Neko od prolaznika nam je objasnio da se odmah prekoputa aerodroma nalazi tunel koji vodi do željeznice. Poslušali smo ga i stigli na željezničku stanicu sa tri trake. Na obližnjoj trafici smo kupili karte (cijena karte po osobi je 14 eura) i mapu grada (6 eura), koja se kasnije pokazala kao pravo bogatstvo jer su na njoj sličicama prikazane sve važne turističke atrakcije.

Ulični štand
Nakon kraćeg blamiranja sa otkucavanjem karte na aparatu sa krive strane i ulaska u pogrešan voz, ustanovili smo da središnja traka vozi na stanicu Termini (koja vodi u centar grada). Veoma je važno da otkucate kartu, budući da postoje kontrolori u vozu. Prijatelj je imao nacrtanu rutu od stanice Termini do našeg hotela, pa smo se kretali prema njegovim uputama. Ispostavilo se da je nacrtao putanju do hotela Stella umjesto Tre Stelle koji smo rezervisali. Na sreću u hotelu Stella su nam objasnili put do našeg hotela. Što se tiče hotela Tre Stelle, ne bih trošio mnogo riječi na njega. Reći ću vam samo da ga izbjegavate, jer mu je lokacija jedina svijetla tačka. Ipak, bili smo u Rimu i nismo dopustili da nam loš hotel pokvari provod. Grubo smo podijelili mapu na tri dijela i odlučili da svaki dan obilazimo jedan dio grada. Rimska avantura je mogla da počne!

Bazilika svete Marije Velike
Prva na „udaru“ se našla Bazilika svete Marije Velike, građena u starohrišćanskom stilu. Prema legendi iz 13. vijeka u noći 3. avgusta 352. godine, Gospa se ukazala tadašnjem papi Liberiju i rimskom patriciju Ivanu, naredivši im da u njenu čast izgrade crkvu na mjestu koje će biti obilježeno snijegom. Snijeg je pao 5. avgusta na Eskvilinu, jednom od sedam rimskih brežuljaka. Papa Liberije je lično obilježio granice buduće bazilike, koja je po njemu dobila naziv Liberijanska bazilika. Zvonik ove bazilike najviši je od svih crkvenih zvonika u Rimu (oko 75 metara).

Motiv vučice sa fontane
U nastavku šetnje dolazimo do neke građevine, gdje sam fotografisao ovaj detalj vučice sa Romulom i Remom na jednoj fontani. Ubrzo se dešava nešto čudno. Pored nas se pojavljuje policijski automobil i jedan od policajaca nam traži isprave. Nije mi bilo jasno zbog čega nas legitimišu jer ponašanjem nismo odudarali od okoline, a zgrada ispred koje se nalazila fontana mi nije djelovala kao neka važna institucija. Dali smo im lične karte (pošto smo pasoše ostavili na recepciji) i nakon što su ih pogledali, vratili su nam ih bez ikakvih dodatnih pitanja, pa smo nastavili dalje.

Ostaci Trajanovog foruma i Vittoriano u pozadini
Mapa nas je odvela do Trajanovog foruma, posljednjeg i najveličanstvenijeg od svih zdanja napravljenih tokom rimskog carstva. Forum je građen u periodu od 107. do 143. godine, po zapovijedi cara Trajana. Pošto u centru Rima nije bilo mnogo mjesta na kojima bi se mogao smjestiti ovakav projekat, Trajan je naredio da se sa ove lokacije, koja se nalazila na uzvišici, skine zemlja u visini od 35 metara i poruše sve kuće koje su se tu nalazile.

Trajanov stub i crkva Presveto ime Marijino
Ostaci Trajanovog foruma, koji do današnjeg dana nije u potpunosti iskopan, nalaze se 5 m ispod današnjih cesta u Rimu. Najbolje sačuvani ostaci foruma su dijelovi Trajanove tržnice i Trajanov stub. Stub je visok 30 metara (35 ako se računa i postolje) i ukrašen je reljefima koji prikazuju dva uspješna vojna podviga Trajana protiv Dakije. Reljefi su širine 1 metar u dnu, a prema visini se šire na 1,2 metra radi bolje preglednosti. 

Crkve Santa Maria di Loreto i Santissimo Nome di Maria
Tik uz Trajanov forum nalaze se i dvije crkve, od kojih je jedna „Santissimo Nome di Maria al Foro Traiano“ (Presveto ime Marijino) iz 18. vijeka, a druga „Santa Maria di Loreto al Foro Traiano“ iz 16. vijeka.

Il Vittoriano ili Oltar domovine
Na Trajanov forum se nadovezuje Trg Venecija (Piazza Venezia) kojim dominira spomenik Viktoru Emanuelu II, prvom kralju ujedinjene Italije, poznat i kao „Il Vittoriano“ ili „Oltar domovine“. Spomenik je projektovao Giuseppe Sacconi 1895., a dovršen je 1911. godine. Ovaj spomenik je izazvao brojne kontroverze, budući da je prilikom njegove izgradnje uništen veliki dio Kaptolskog brda sa srednjovjekovnim građevinama.

Il Vittoriano sa pročelja
Mnogi smatraju da je prevelik i previše upadljiv, kao i to da arhitektura više podsjeća na grčku ili teutonsku, nego rimsku. Takođe smatraju da se svojom blještavobijelom bojom ne uklapa u okruženje u kojem preovladavaju smeđi tonovi. Spomenik je tokom vremena dobio mnoge posprdne nadimke kao što su „pisaća mašina“ i „svadbena torta“, no bez obzira na to privlači pažnju brojnih turista.

Kipovi Kastora i Poluksa
Kupili smo voćnu salatu u obližnjoj poslastičarnici, a zatim smo se popeli kapitolskom kordonatom na čijem se vrhu nalaze kipovi Kastora i Poluksa do Piazze del Campidoglio kojim dominira Senatorska palata (Palazzo Senatorio). Ispred palate se nalazi replika konjaničkog kipa Marka Aurelija. Postojeći dizajn Piazze del Campidoglio osmislio je slavni renesansni umjetnik Michelangelo Buonarotti u razdoblju od 1536. do 1546. godine.

Senatorska palata i kip Marka Aurelija
S obzirom da je na istom mjestu koncentrisan veliki dio kulturnog nasljeđa Rima, bacili smo i letimičan pogled na Rimski forum, središte političkog, privrednog, društvenog, kulturnog i religioznog života drevnog Rima. Na fotografiji se vidi i trijumfalna kapija Septimiusa Severusa (Arco di Settimio Severo) kao sastavni dio foruma.

Pogled na ostatke Rimskog foruma
Odlučili smo narednih dana detaljnije razgledati ostatke foruma, a potom smo se vratili na Trg Venecije i izgubili se u šarmantnim uličicama na drugoj strani. Prateći mapu, stigli smo do jednog od najčuvenijih mjesta u Rimu. Pogađate da se radi o fontani di Trevi. Visine 26,3 m i širine 49,15 m predstavlja najveću baroknu fontanu u gradu i jednu od najpoznatijih u svijetu. Fontana je sagrađena u 18. vijeku po narudžbi pape Klementa XII. i predstavlja kraj akvadukta „Aqua Virgine“ sagrađenog u vrijeme Marka Agripe pred kraj stare ere. Akvadukt doprema vodu iz dvadesetak kilometara udaljenog izvora, a služi i za punjenje brojnih drugih fontana u centru grada. Fontanom dominira kip Neptuna, rimskog boga mora, a u njegovom podnožju su kipovi Tritona. Sa desne i lijeve strane nalaze se kipovi koji predstavljaju zdravlje, odnosno obilje.

Fontana di Trevi
Interesantna je i legenda koja kaže da ukoliko bacite kovanicu u fontanu, vratiti ćete se u Rim ponovo. Obično se bacaju dvije kovanice preko ramena – prva za želju, a druga za ponovni povratak u Rim. Komunalne službe svakog jutra izvuku iz fontane u prosjeku 3.000 eura, a novac se koristi za održavanje grada.

Španske stepenice
Prvi dan boravka u Rimu smo završili posjetom čuvenim Španskim stepenicama, smještenim na istoimenom trgu.  Unatoč svom nazivu, stepenice je naručio francuski diplomata Etienne Gueffier, a imale su za cilj da povežu Španski trg sa crkvom na brijegu iznad koja je bila u francuskom vlasništvu. Stepenice su najljepše u proljeće, kada su ukrašene cvijećem, a mjesto skoro uvijek vrvi od turista koji dolaze da se tu odmaraju. Poseban doživljaj je sjediti na njima i promatrati najneobičnije tipove ljudi koji se tu pojavljuju. Mi smo se i narednih dana rado vraćali na ovo mjesto i prepuštali se bezvremenskoj atmosferi grada Rima.

Rim - Dan 2     Rim - Dan 3