Rim u 3 dana - šta posjetiti? (Dan 2)

Rim je jedan od onih gradova koje možete i treba da obiđete pješke. Ako mene pitate, u ovom gradu je grijeh koristiti javni prevoz zato što u svakoj uličici kroz koju prođete ili u koju zalutate možete vidjeti neku prelijepu građevinu, kip ili fontanu. Ako ste u dobroj kondiciji, uz udobnu obuću nećete imati velikih poteškoća pri obilasku grada.


Rimski koloseum

Drugi dan boravka u Rimu odlučili smo posvetiti Vatikanu. Na karti je djelovao poprilično udaljeno od našeg hotela, ali usput nas je okupiralo toliko divnih prizora da nam je dolazak do krajnjeg cilja prošao brže nego što smo očekivali. Zastali smo da fotografišemo ostatke antičkog Rima, koji se mjestimično izdižu unutar savremenih naselja.


Ostaci antičkog Rima
Kada smo već bili nadomak rijeke Tiber (Tibar) svratili smo u jednu od obližnjih pekara da doručkujemo. Rim je prilično skup grad, tako da smo za parče pizze morali izdvojiti oko 4 eura, iako nije bila baš da poližeš prste. Najzad smo došli do Anđeoskog mosta koji vodi na drugu stranu Rima, do Anđeoske tvrđave.


Statua na Anđeoskom mostu
Anđeoska tvrđava je mauzolej cara Hadrijana, sagrađen po njegovoj naredbi. Građena je u periodu od 135. do 139. godine, a nekoć je bila obložena mramorom sa zlatnom kočijom cara prerušenog u Apolona na vrhu. Sadašnje ime tvrđava je dobila 590. godine, kada se Grguru Velikom koji je predvodio procesiju za zaustavljanje kuge ukazao anđeo koji uvlači mač u korice. Pretpostavljalo se da taj prizor označava kraj pošasti. 


Anđeoska tvrđava
Na vrhu tvrđave se nalazi spomenik anđela. Godine 847. tvrđava je pretvorena u papinsku utvrdu, a kasnije je podzemnim tunelima povezana sa Vatikanom. U 20. vijeku tvrđava je pretvorena u muzej u kome se u 58 soba čuvaju željezne blagajne, freske i različita građa koja se odnosi na izgradnju tvrđave.


Most Viktora Emanuela II
Pogled na Bolnicu svetog duha i kupolu Bazilike svetog Petra
Sa Anđeoskog mosta se pruža jako lijep pogled na Most Viktora Emanuela II, kupolu Bazilike svetog Petra i Bolnicu svetog duha (koja danas funkcioniše kao kongresni centar).


Prilaz Vatikanu
Prešavši most, stižemo polako do Trga svetog Petra, na čijem kraju se uzdiže ogromna bazilika. Trg je u cjelosti projektovao Gian Lorenzo Bernini od 1656. do 1667. pod nadzorom pape Aleksandra VII. Do trga se stiže Cestom pomirenja (Via della Conciliazione) koja ga povezuje sa Anđeoskom tvrđavom. Trg ima oblik elipse, a omeđen je četvorostrukom kolonadom.


Bazilika svetog Petra
U centru trga se nalazi obelisk, sa čijih strana su smještene fontane. Obelisk je porijeklom iz Heliopolisa (područje današnjeg sjeveroistočnog Kaira), a Vatikan mu je treća adresa (prije toga je bio premješten u Aleksandriju). Na trenutno mjesto je donešen 1586. godine po uputama pape Siksta V i jedini je obelisk koji u Rim nije stigao još u antičko doba.


Bazilika svetog Petra
Bazilika svetog Petra je izgrađena u klasičnom renesansnom stilu na mjestu prethodne bazilike i najveća je crkva na svijetu (pokriva 2,3 hektara površine). Ova bazilika ipak nije papino glavno sjedište, nego je ta čast pripala Baziliki svetog Ivana Lateranskog. Ipak, zahvaljujući njenoj veličini i lokaciji predstavlja glavnu papinsku crkvu i u njoj se održava većina ceremonija. Za današnji izgled bazilike zaslužan je ponajviše Michelangelo, čiji se najvažniji doprinos građevi ogleda u predivnoj, 138 metara visokoj, kupoli. Izgradnja bazilike je u najvećoj mjeri finansirana novcem od trgovine oproštajnicama grijehova.


Kupola bazilike svetog Petra
Trg je vrvio od brojnih turista, koji su u nepreglednim redovima čekali na posjetu Sikstinskoj kapeli. Iako sam i sam imao veliku želju da je posjetim, nikako mi se nije mililo da čekam toliko dugo jer strpljenje zaista nije na listi mojih vrlina. Odlučio sam ostaviti tu posjetu za neki drugi odlazak u Rim i iskoristiti priliku da što više vremena provedem u vanjskim obilascima. Rim je sam po sebi kao muzej na otvorenom, tako da prilikom prve posjete ne morate posjećivati prave muzeje, jer toliko toga ima da se vidi i napolju.


Pogled na anđeosku tvrđavu i most sa Mosta Viktora Emanuela II
Umjesto čekanja na ulazak u kapelu, odlučio sam se za šetnju oko vanjskih granica Vatikana. To možda i nije bila najsjajnija ideja, jer je potrajalo dugo, a put nas je vodio uglavnom kroz lijepa, ali savremena naselja. Ipak, nakon toga smo se mogli pohvaliti da smo obišli jednu državu duž njenih granica, pa makar to bila i najmanja država na svijetu. Stigli smo na početnu tačku, ovaj put prešavši preko Mosta Viktora Emanuela II. Sada smo imali priliku vidjeti Anđeoski most iz druge perspektive.


Crkve blizankinje Santa Maria in Montesanto i Santa Maria dei Miracoli
Izgubivši se u životopisnim ulicama Rima, stigli smo do trga koji se na italijanskom zove Piazza del Popolo usput obavivši i simboličan shopping u jednom od butika. Veče prije smo bili na istom trgu, ali po danu je bilo moguće razaznati više detalja. Oni koji su gledali film Anđeli i demoni svakako će ga prepoznati. Na prilazu trgu dominiraju crkve blizanke (crkva Santa Maria in Montesanto i crkva Santa Maria dei Miracoli), a na njegovoj sredini se nalazi obelisk Setija I kojeg je dovršio Ramzes II. Obelisk je, kao i onaj na trgu Svetog Petra, porijeklom iz Heliopolisa. Ovaj obelisk je drugi najstariji u Rimu i jedan od najviših.


Neptunova fontana na Piazza del Popolo
Na trgu se nalazi i nekoliko fontana, od kojih je najuočljivija Neptunova fontana. Sagrađena je 1822-23. i prikazuje boga mora Neptuna sa trozupcem, u društvu dva Tritona. Smještena je na zapadnoj strani trga i kao i druge fontane na trgu, djelo je Giovannija Ceccarinija.


Ostaci Trajanovog foruma i Il Vittoriano
Prateći Ulicu Korzo (Via del Corso) koja povezuje trg Popolo sa trgom Venecija, stižemo ponovo do Vittoriana. Odlučujemo se popeti stepenicama na njega i razgledati odatle grad. Odozgo se pruža zaista divan pogled na obližnji parkić i kupole brojnih rimskih crkava. Usput nas je zabavio jedan, nimalo plašljivi, galeb koji je ponosno pozirao turistima.

Pogled sa Il Vittoriana na obližnji park
Neustrašivi galeb koji pozira
Obišli smo Vittoriano s druge strane, bacivši još jedan pogled na Trajanov i Rimski forum. Između Rimskog i Cezarovog foruma, u blizini slavoluka Septimija Severa, smjestila se i crkva Santi Luca e Martina. Crkva je prvobitno posvećena svetoj Martini, rimskoj djevici i mučenici iz 3. vijeka, kćerki uglednog konzula. 


Rimski forum i crkva Santi Luca e Martina
Nakon što je rano ostala bez oba roditelja, odlučila je zavještati svoje nasljedstvo siromašnima i posvetiti se njezi bolesnih. Budući da je bila djevojka nesvakidašnje ljepote, privukla je pažnju cara Aleksandra Severa, čiju je prosidbu odbila. Nakon što je saznao da je hrišćanka, car ju je dao uhititi i izvesti pred sud u namjeri da je natjera da se odrekne svoje vjere. Budući da je ona to odbila učiniti, mučena je, a naposlijetku joj je odrubljena glava.


Rimski koloseum
U neposrednoj blizini Rimskog foruma smješten je i Koloseum poznat i kao Amfiteatar Flavijevaca. Jedna je od najpoznatijih turističkih atrakcija grada Rima, a 2007. godine je uvršten na nezvaničnu listu 7 novih svjetskih čuda. Gradnja je započela 72. godine, za vrijeme cara Vespazijana, a završena desetak godina kasnije, tokom vladavine njegovog sina Domicijana. Imao je 50.000 mjesta za sjedenje, a služio je za gladijatorske borbe, kao i borbe sa životinjama. Mjesta su bila strogo podijeljena prema statusu, a u slučaju požara koloseum se mogao isprazniti za svega 10 minuta.


Rimski koloseum
Koloseum je tokom vremena, a naročito kroz srednji vijek prošao kroz nekoliko radikalnih promjena namjene. Krajem 6. vijeka u njegovu strukturu je ugrađena crkvica, ali to nije povećalo vjerski značaj građevine. Kasnije je arena pretvorena u groblje, a brojni nadsvođeni prostori u nastambe i radionice. Koloseum je pretrpio značajnu štetu u zemljotresu 1349. godine, a veliki dio njegovog kamena je iskorišten za gradnju drugih objekata i spomenika.  Danas je Koloseum simbol Rima i prima milione posjetilaca godišnje. Od 1993. do 2000. godine sproveden je veliki sanacioni program za zaštitu i očuvanje Koloseuma, koji je koštao 40 milijardi italijanskih lira.


Druga strana Koloseuma
U neposrednjoj blizini Koloseuma, nalazi se i Konstantinov slavoluk sa trojim vratima. Ovo je najveći i najukrašeniji slavoluk antike. Podignut je nakon Bitke na Milvijskom mostu i opisuje tu bitku na jednom malom frizu svog reljefa, dok su ostali ukrasi uzeti gotovo u cjelosti sa drugih, starijih spomenika. To je učinjeno da bi slavoluk što prije bio dovršen, ali i da se najavi povratak dobre vladavine. Reljefi potiču uglavnom od „dobrih“ (moćnih) careva: Trajana, Hadrijana i Marka Aurelija.

Konstantinov slavoluk
S obzirom da se moja foto tura drugog dana završava ovim prizorima, mogu samo da pretpostavim da sam nakon zalaska sunca nastavio obilazak mjesta koja su me se najviše dojmila prethodnog dana. Još jedan dan boravka u Rimu je bio gotov, a sljedećeg dana smo uspjeli obići rekordan broj mjesta, o čemu ću pisati u narednom postu.

Rim - Dan 1     Rim - Dan 3

Nema komentara:

Pokreće Blogger.