Zagreb u novembru - izlet u prijestonicu Hrvatske

Novembar možda nije najidealniji mjesec za obilazak kontinentalne Evrope zbog tmurnog vremena, niskih temperatura i mogućih padavina. Ipak, to ne treba da vas spriječi da se otisnete na neko kraće putovanje i upoznate destinaciju u jednom potpuno drugačijem ozračju. Ja sam se odlučio na jednodnevni izlet u Zagreb u sopstvenoj režiji, pa ću podijeliti s vama u vidu fotografija i opisa ono što sam uspio tamo vidjeti.



U Zagrebu sam prije toga bio svega par puta. Prvi put sam se sticajem okolnosti zadržao godinu dana, ali sam bio toliko mali da mi se sjećanja uglavnom svode na maglovite scene. Druga posjeta se dogodila prošle godine, ali sam prije toga u Ljubljani pokvario stomak, tako da mi nije bilo do Zagreba. Ako ne računamo jednu kratku posjetu aerodromu, ovo je bio moj treći posjet prijestonici Hrvatske.


Budući da se u novembru održavao Interliber, zagrebački sajam knjiga, odlučio sam prije obilaska grada prvo tamo svratiti. Imao sam na umu par knjiga koje želim da nađem, pa sam se uputio u prvu halu i krenuo u obilazak. Sajam je manji od beogradskog, ali se može naći dosta zanimljivih naslova po cijenama i više nego upola nižim. S obzirom da sam zaluđenik putovanjima, nisam mogao da odolim, a da ne kupim knjigu „501 grad koji morate posjetiti“ po cijeni od samo 99 kuna. Knjiga je prelijepa, tvrdo ukoričena i ima 544 stranice, na kojima se kako i sam naslov kaže nalaze opisi 501 grada svijeta i preporuke šta u njima posjetiti. Ja sam, nažalost zapeo negdje prije broja 30, ali život je dug, tako da se nadam da ću barem upoloviti cifru od 501. Moram napomenuti još da je parking ispred Zagrebačkog velesajma slobodan za vrijeme trajanja Interlibera, ali svejedno je velika gužva, pa će vam trebati strpljenja da se parkirate.


Nastavili smo turu prema centru grada, gdje smo našli parking pokraj prelijepe zgrade Umjetničkog paviljona. Cijena parkinga u toj zoni je 12 kn za 2 sata. Prelijepa žuta zgrada Umjetničkog paviljona predstavlja najstariji izložbeni prostor na ovom području i ujedno je jedini objekat koji je građen namjenski za održavanje velikih, reprezentativnih izložbi. Sagrađen je uoči „Milenijske izložbe“ u Pešti (koju sam spominjao u postu o Budimpešti), a kasnije je željezna konstrukcija montažnog paviljona prenesena u Zagreb. Izgradnja je trajala dvije godine, nakon čega je svečano otvoren 15. decembra 1898. godine reprezentativnom izložbom Hrvatski salon.




Paviljon je okružen velikom travnatom površinom na kojoj su zasađeni ružičnjaci, koji su čak i u novembru bili u cvatu, iako ne u svom punom sjaju. Na drugom kraju parka nalazi se konjanički kip kralja Tomislava. Kip je djelo kipara Roberta Frangeša-Mihanovića, koji je na njemu radio deset godina (1928-1938). Kip se nalazi na velikom kamenom postolju ukrašenom niskim reljefom na kome je sa svake strane prikazano sedmoro ljudi, dok se na pročelju nalaze hrvatski grb i naziv kipa. Spomenik je postavljen 1947. godine, a grb i reljef su dodani na postolje 1991. godine.


Prekoputa spomenika kralja Tomislava nalazi se zgrada željezničkog kolodvora, najvećeg u Hrvatskoj. Objekat dug 186,5 metara je svečano otvoren 1892., a građen je u neoklasicističkom stilu sa ukrasima i skulpturama. Rekonstruisan je dvaput, 1986/7. i 2006., i predstavlja zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske. Nakon razgledanja zgrade kolodvora, vratio sam se u pravcu paviljona i nastavio šetnju prema Trgu bana Jelačića.



Odmah iza paviljona nalazi se palata Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, sagrađena 1880. godine. Oko zgrade su postavljene biste znamenitih hrvatskih ličnosti i zasađena brojna stabla, koja su u novembru poprimila dražesne jesenje nijanse.



S druge strane ceste nastavlja se mali park sa platanima i novom serijom bisti, u čijem se središtu nalazi nešto nalik na sjenicu. Imao sam priliku da vidim park i ljeti, kada izgleda prelijepo, ali i ovako u novembru je imao svoju čar. Nedaleko od parka se nalazi i sam Trg bana Josipa Jelačića, na kome dominira kip bana Josipa Jelačića. Kip je prvobitno postavljen 1886. godine i tada je gledao prema Mađarskoj na sjeveru. Uklonjen je 1947. i ponovo vraćen 1991., a danas gleda prema jugu.



Na trgu se nalazi nekoliko kafana, prodavnica i suvenirnica. Bilo mi je drago vidjeti da je Zagreb prepun suvenirnica i turističkih putokaza, što znači da Hrvati ozbiljno shvataju i razvijaju svoj turistički potencijal. 



Sa trga se pruža pogled i na Katedralu Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava, ili jednostavno Zagrebačku katedralu. Ona predstavlja najveći sakralni objekat u Hrvatskoj.



Prva katedrala na ovom mjestu je sagrađena još u 12. vijeku, ali je tokom vremena doživjela različite transformacije. Današnji izgled katedrala je poprimila u periodu od 1880. do 1906. godine kada je nakon Velikog potresa restaurirana u neogotičkom stilu. 



Od 1990. godine katedrala je okružena mrežom metalnih skela. 1997. godine su korodirani satovi promjera 3 m i 20 cm, težine oko 600 kg, zamijenjeni novim kako bi se katedrali vratio stari sjaj.



Katedrala se nalazi na Kaptolskom trgu, na kome je smještena i fontana sa kipovima Blažene Djevice Marije i četiri anđela, djelo kipara Antona Dominika Fernkorna. Kipovi su postavljeni iznad Bolleove česme iz 1873. godine.



Paralelno sa Kaptolskom ulicom, skrivena leži i ulica Ivana Tkalčića, izuzetno šarmantno mjesto koje me je svojim duhom podsjetilo na rumunske gradove poput Brašova i Sigišoare. Duž cijele ulice se prostiru suvenirnice i kafići, a ljudi su čak i u novembru ispijali kafu i čaj na otvorenom.



U ovoj ulici se nalazi i bronzani kip poznate hrvatske spisateljice Marije Jurić Zagorke, za čije djelo Grička vještica ste vjerovatno svi čuli. Skulputra je nastala 1990. godine, a njen tvorac je umjetnik i skulptor Stjepan Gračan. Skulptura prikazuje Zagorku u polukoraku sa kišobranom u desnoj ruci. Skulptura je nekoliko puta bila meta vandalskih napada, a jednom prilikom joj je čak istrgnut kišobran.


Pažnju mi je privukao i zanimljiv sunčani sat na kući iza skulpture. Sat je postavljen 1954. godine i djelo je Božidara Jušića, apsolventa Slikarskog odjela Akademije umjetnosti. Sat je zapravo bio njegov diplomski rad. Lepeza sata je oslikana duginim bojama na fasadi zgrade fresko tehnikom, ali su one danas jedva vidljive.



Napravivši još jedan krug pokraj katedrale, vratili smo se na trg bana Jelačića, odakle smo skrenuli u jednu od sporednih ulica koje su nas odvele na tzv. Cvjetni trg, na kome se nalaze brojni kiosci sa prelijepim cvijećem. Pomalo zavidim Zagrepčanima jer imaju toliko mogućnosti da slože divan buket, za razliku od nas u malim gradovima.



Boravak u Zagrebu smo završili posjetom jednoj od obližnjih slastičarni, čije ime nisam zapamtio jer sam bio okupiran tortom. Slastičarna ima vanjsku baštu u kojoj su uključene grijalice, tako da se uredno može sjediti napolju i po hladnoći. U povratku smo svratili i do tržnog centra Avenue Mall, smještenog prekoputa velesajma. Tržni centar je lijepo uređen i ima sve standardne prodavnice poput Zare, H&M-a, Pull&Bear-a, New Yorkera, S. Olivera i drugih. Ono što mi se nije dopalo jeste što se parking u tržnom centru naplaćuje, ali pretpostavljam da je to mjera protiv stanara obližnjih zgrada.

Broj komentara: 11:

  1. Super post :) volim Zagreb i posebno mi je super kad sam jednom kroz snijeg hodala Zrinjevcem i slusala soundtrack Ponosa i Predrasuda iz 2005. :D
    Steta sto niste prosli siri dio i bili na Griču pa se spustili do Vinceka- najbolja slasticarna u gradu sa dugom tradicijom ;)
    Kojih sto ili dvjesto metara dalje od Avenue Malla stanari imaju besplatan parking pa sumnjam da radi toga naplacuju, ali u vecinu shopping centara u ZG se naplacuje parking.

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Hvala. :) Znam da Zagreb ima još mnogo toga da ponudi u turističkom smislu, ali nažalost nisam imao vremena da sve obiđem propisno. No, to je svakako razlog za ponovni dolazak.
      Što se tiče parkinga, malo mi je čudno to s naplatom, navikao sam da je u svim tržnim centrima besplatan za posjetioce.

      Izbriši
  2. Više puta sam prolazila kroz Zagreb, a uvek sam imala želju da ga vidim jer mislim da je veoma lep grad. Posle ovog vašeg posta mislim da ću ga uvrstiti u moj spisak gradova koje treba da vidim obavezno. Divno ste sve prikazali :)

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Svakako treba da ga posjetite ukoliko Vam se ukaže prilika, grad je prelijep čak i po ovom tmurnom vremenu. Drago mi je da Vam se dopada post. :)

      Izbriši
  3. Bila sam toliko puta u Zagrebu, a mislim da ga nisam zapravo niti jednom obišla, njegove spomenike i sve te divne zgrade. Ovaj post zbilja privlači. Vjerujem da ću u sljedećoj posjeti Zagrebu odvojiti vremena i za razgledavanje. Može li se naći povoljan smještaj u Zagrebu a da nije jako daleko od centra?

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Obično gradove iz bivše Jugoslavije ne uzimamo previše ozbiljno u turističkom smislu, a imaju zaista mnogo da ponude. Što se tiče noćenja, nisam noćio u Zagrebu, ali mislim da se može pronaći povoljnih apartmana i hostela u centru grada. Preporučujem vam sajt booking.com gdje možete po različitim kriterijima filtrirati smještaj i odabrati nešto u skladu sa željenom cijenom i lokacijom.

      Izbriši
  4. Super, i treba obilaziti sve ove okolne gradove. Vratiću se još na detalje ... i mene već svrbe tabani i neki ADVENT u ... ??? mi se mota u glavi ... ;))))

    OdgovoriIzbriši
  5. ADVENT da li u Ljubljani, Beču ili Gracu ... pitanje je sad ????? ;)))))

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Šta god da izabereš ne može ti biti loše. :) Beč možda ima najbogatiji advent.

      Izbriši
  6. Odgovori
    1. Svaki grad je ljepši u proljeće, ali s obzirom da je bio novembar, nije bilo tako ni loše. :)

      Izbriši

Pokreće Blogger.